ZNANSTVENICI su otkrili tragove četinjača i paprati na dubini do 30 metara ispod morskog dna u blizini zapadne Antarktike - ostatke prašume stare 90 milijuna godina.

U vrijeme dinosaura na tom području su rasle prašume

Prašume umjerenih područja rasle su tamo tijekom Krede u vrijeme dinosaura, objavio je njemački Alfred-Wegener Institut (AWI).

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature u srijedu.

"Bili smo vrlo iznenađeni tim otkrićem", kazao je voditelj istraživanja i geolog s AWI-ja Johann Klages.

U to doba prosječna temperatura na Antarktici je bila 12 stupnjeva

Prema rezultatima istraživanja prosječna je godišnja temperatura na Antarktici bila oko 12 stupnjeva Celzija u to doba.

 "To potvrđuje da na Antarktici nije bilo leda", kaže Klages. Do sada to se tek pretpostavljalo.

 "Jedino smo znali da je razdoblje Krede bilo jedno od najtoplijih, no nismo imali dokaza iz područja u blizini Južnog pola".

Tijekom ekspedicije u 2017. godine geolozi su iskopali uzorke sedimenata na obalnom području zapadne Antarktike. Računalnom tomografijom prikazali su gusti korijenski sustav. Znanstvenici su uspjeli identificirati stanične strukture drva, polen i spore vaskularnih biljaka te tragove cvjetnih vrsta.

Znanstvenici još nisu otkrili zašto se klima kasnije ohladila

Kako su na tom području, na kojemu su četveromjesečne polarne noći, mogle rasti prašume, ispočetka je zbunjivalo znanstvenike. Analize su kasnije pokazale da je koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi bila mnogo viša nego što se prije pretpostavljalo.

"Studija pokazuje visoki potencijal stakleničkog plina ugljičnog dioksida kao izvora energije i rashladne kapacitete današnjih ledenih ploča", kaže Klages.

Razloge zbog kojih se klima kasnije ohladila znanstvenici još nastoje otkriti.