Foto: AFP

NA DANAŠNJI dan prije 31 godinu, 4. svibnja 1980. godine, umro je predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josip Broz Tito.

Iz živopisne biografije izdvojit ćemo da je u doticaj s komunističkim idejama došao tijekom zarobljeništva u Rusiji gdje je bio teško ranjen tijekom Prvog svjetskog rata, nakon čega se vraća u Hrvatsku i polako uspinje u komunističkim redovima pa 1939. postaje generalni sekretar KPJ Hrvatske.

Uslijedio je Drugi svjetski rat koji je iznjedrio tzv. Drugu Jugoslaviju kojoj je Tito bi na čelu do svoje smrti. Svijet ga je smatrao lukavim i sposobnim državnikom koji je Jugoslaviju učinio relevantnom državom na međunarodnom planu. 1960-ih godina se istaknuo u međunarodnoj politici kao jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih zemalja.

Na pogrebu 209 delegacija iz 127 zemalja

Poštovanje je imao i u Jugoslaviji, ali je velikom dijelu stanovnika ipak smetao represivni režim koji se često nemilosrdno obračunavao s neistomišljenicima. Najkrvaviji takav događaj je višemjesečno mučenje i pokolj više desetaka tisuća pripadnika poraženih snaga Nezavisne države Hrvatske, izbjeglih hrvatskih civila, slovenskih domobrana, srpskih i crnogorskih četnika te Nijemaca nakon britanskog izručenja jugoslavenskoj vojsci kraj Bleiburga 1945. godine.

Nakon smrti, a posebice nakon raspada Jugoslavije njegova uloga se često relativizira, a u javnost izlaze brojni detalji koji ruše mitologiju isprepletenu oko njegove ličnosti. Ipak, o Titovom značaju u tadašnjoj Republici, ali i svijetu, govori činjenica da je njegovom pogrebu, održanom 8. svibnja, prisustvovalo 700.000 ljudi te 209 delegacija iz 127 zemalja. Među njima je bilo četiri kralja, pet prinčeva, šest predsjednika parlamenta, 31 državni predsjednik, 22 premijera i 47 ministara.

Previranja na čelu Jugoslavije nakon njegove smrti, jačanje nacionalnih i nacionalističkih težnji republika, ali i velike promjene u svjetskom poretku (pad Berlinskog zida, raspad SSSR-a itd.) dovest će do raspada Jugoslavije 1991. godine.