PREDSJEDNIK Zoran Milanović za predsjednika Vrhovnog suda ovoga će puta saboru predložiti Radovana Dobronića. Sudac Trgovačkog suda, poznat po presudi protiv osam banaka zbog kredita što su ih davale uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, prvi je koji se dosad prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, a na Pantovčaku su za Novi list potvrdili da je upravo na njega Milanović mislio kada je nekidan izjavio da je pronašao svog novog kandidata za ovu dužnost.

Dakle, bez obzira na to hoće li još netko sudjelovati u javnom pozivu koji traje do petka, a prijave su najavili zamjenik predsjednik Vrhovnog suda Marin Mrčela i sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić, Milanovićev izbor je Dobronić.

Podsjetimo, njegovu prvu kandidatkinju Zlatu Đurđević sabor je odbio, a zastupnici bi se o Dobroniću mogli izjašnjavati na izvanrednoj sjednici jer redovna počinje tek sredinom rujna.

Presude za švicarce

Smatra se kako se Dobrinić svojim presudama za švicarce poprilično zamjerio bankama. 

On je, naime, u srpnju 2013. prihvatio tužbu udruge Potrošač protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen banke, Hypo Alpe-Adria banke, OTP, Splitske i Sberbanke, a zato što su kršile Zakon o zaštiti potrošača na način da prilikom sklapanja kredita nisu informirale građane o mogućim rizicima valutne klauzule u švicarskim francima, kao i što su nezakonito mijenjale visinu kamatnih stopa u skladu sa svojim internim aktima, u što su potrošači također bili slabo upućeni.

Banke se, naravno, nisu pomirile s tom prvostupanjskom presudom i žalile su se višim sudskim instancama, a u veljači je ove godine Ustavni sud odbacio njihovu ustavnu tužbu.

Nije dio pravosudnog mainstreama

Dobronić je sudac koji ne spada u hrvatski pravosudni mainstream. Iz Vrhovnog su suda već ranije jasno dali do znanja da očekuju da im i sljedeći predsjednik bude netko od njih. Negativno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda dobili su svi prijavljeni na prethodni javni poziv, među kojima je bilo i sudaca, ali ne i članova Vrhovnog suda.

Dobronić bi se, ako njegova kandidatura prođe u saboru, našao u okruženju koje mu ne bi bilo baš naklonjeno. No budući da se odlučio upustiti u ovu političko-pravnu avanturu, moglo bi se zaključiti da je na sve spreman. Da bi bio izabran, potrebno je da ga podrži najmanje 76 saborskih zastupnika.

Određena prednost mu je sigurno to što nije politički obojen pa bi mogao privući i oporbenu desnicu, što Zlata Đurđević nije uspjela. Ali ključno će ipak biti što će reći premijer Andrej Plenković i HDZ. Oni su uskratili podršku Zlati Đurđević formalno zato što je dopustila Milanoviću da je predloži mimo prvog javnog poziva i zbog, po njihovoj ocjeni, lošeg programa rada.

No za Plenkovića i HDZ glavni bi problem moglo biti Milanovićevo nepristajanje da se dogovori s njima o osobi novog predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Republike će, kao što je učinio i kada je njegova kandidatkinja bila Zlata Đurđević, predložiti Dobronića saboru a da prethodno o tome nije ništa pitao Plenkovića.

Tko je Dobronić

Prije 15 godina je Dobronić posljednji put pokazao ambiciju za preuzimanje neke visoke pozicije u pravosudnoj hijerarhiji, ali nije to dobro završilo za njega. Javio se na natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no naknadno je povukao svoju prijavu i do danas je ostao "običan" sudac.

Rođen je u Čakovcu 1960., zagrebački Pravni fakultet završio je 1985., a prvi je posao dobio u - Zagrebačkoj banci. Osam je godina ondje radio i to u službi za odnose s društveno-pravnim osobama, a onda je otišao na stručnu praksu na Općinski sud.

Položio je pravosudni ispit, a zatim se vratio u Zagrebačku banku, gdje je vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Zagrebačku je banku Dobronić nakratko zamijenio Državnom direkcijom za robne rezerve, a 1996. skrasio se u Trgovačkom sudu.

Osim u slučaju banaka, Dobronić je, kako piše Novi list, svoju sklonost suprotstavljanja moćnim institucijama manifestirao i kad je odbio tužbu HRT-a protiv HND-a zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka iz emisije Latinica. No Visoki trgovački sud usvojio je žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a.