HRVATSKA će povećati svoj birokratski aparat za više od stotinu ljudi koji će raditi većinom administrativne poslove. Naime, nedavno su raspisani natječaji u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova pa će se tako ionako veliki državni birokratski aparat još povećati o trošku hrvatskog proračuna. U Ministarstvu koje vodi HDZ-ovka Marija Pejčinović Burić objašnjavaju kako im hitno treba stotinjak birokrata da bi se što bolje pripremili za predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom 2020. godine.

No, krenimo redom.

Neuspješno oslanjanje na postojeće kapacitete

Podsjetimo kako je broj zaposlenih u javnom sektoru u prva tri mjeseca ove godine porastao je za oko 700, odnosno zaposlili su oko 11 osoba svaki radni dan. Isto tako, vidljivo je da u Hrvatskoj imamo fenomen da usprkos snažnom padu broj stanovnika, koji je sada oko četiri milijuna, “potreba” za zaposlenima u javnom sektoru je sve veća. Hrvatska ima javnu potrošnju od oko 150 milijardi kuna godišnje dok smo u samom vrhu EU po potrošnji za administraciju i upravljanje i to na oko 20 posto ukupne potrošnje.

Za novo, dodatno, zapošljavanje državnih birokrata našla izgovor je predsjedanje vijećem EU-a koje Hrvatska preuzima u prvoj polovici 2020. godine. Naglasimo kako su još prošle godine iz vlade najavljivali da bi zbog toga Hrvatska mogla angažirati oko 150 dodatnih ljudi u Bruxellesu. Tada su govorili kako će se prije svega osloniti na postojeće kapacitete u državnoj upravi, a tek onda, eventualno, na dodatno zapošljavanje. Sada je jasno kako to nije bila istina, s obzirom na to da je HDZ sve pripremio za dodatno uhljebljivanje novih birokrata.

Naime, da bi se dodatno zaposlila nova sila birokrata Ministarstvo vanjskih i europskih poslova promijenilo je Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva i to zbog: "pripreme i koordinacije aktivnosti svih tijela državne uprave za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020". Novom uredbom broj djelatnika u Ministarstvu povećao s dosadašnjih 884 na 924, dok se broj djelatnika u diplomatskim misijama i konzularnim uredim u inozemstvu povećava s dosadašnjih 490 na 550.

"Razlog povećanju okvirnog broja djelatnika u Ministarstvu je što je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova postalo središnje tijelo državne uprave za poslove pripremanja predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU 2020. Time je opseg poslova koje je potrebno obavljati, u sadržajnom i organizacijskom smislu te u administrativno-tehničkoj provedbi svih aktivnosti bitno povećan u odnosu na redovne poslove Ministarstva. Tim slijedom, nužno je Ministarstvo dodatno ojačati kadrovima kako bi se navedene aktivnosti mogle pripremiti, organizirati i provesti u Republici Hrvatskoj, ali i ojačati timove diplomata u određenom broju diplomatskih misija", objašnjavaju u MVEP-u dodajući kako će novo tijelo "Tajništvo predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU 2020." napuniti sa 65 do 75 osoba.

Što s birokratima kada završi predsjedanje?

U Ministarstvu kažu kako je dosadašnji broj od 490 djelatnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima bio u skladu s potrebama i procjenama iz 2012. godine. Od tada su, objašnjavaju u Ministarstvu, otvorena nova veleposlanstva i konzulati, u planu su i neka nova. Isto tako tvrde da je za predsjedanje EU-om također potrebno pojačati broj diplomata u nekim predstavništvima.

S obzirom na novozaposlene i trošak plaća povećat će se za gotovo 6 posto.

"Zapošljavanje djelatnika u državnoj službi obavlja se temeljem važećih propisa i u skladu s Planom prijema djelatnika kojega odobrava Ministarstvo uprave.

Prema tome, MVEP može zaposliti samo onoliko djelatnika na neodređeno vrijeme koliko je odobreno navedenim Planom prijema. Napominjemo da u periodu od 2013.-2017. nije bilo zapošljavanja na neodređeno vrijeme u ministarstvu, dok je u isto vrijeme određeni broj zaposlenika otišao iz službe. Kako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova temeljni nositelj poslova pripreme Predsjedanja RH Vijećem EU 2020 koji su od nacionalnog interesa, za to vrijeme i za tu svrhu broj djelatnika će biti povećan", kažu nam iz Ministarstva dodajući na kraju kako godišnji plan troškova za plaće u Ministarstvu povećava za 5,7 posto.

Evo što se tražilo od postojećeg birokratskog kadra

Kako doznaje Index, MVEP je već pokušao među postojećim kadrovima u državnoj upravi i ostalim ministarstvima naći ljude koji bi mogli raditi u centru Europske unije za vrijeme predsjedanja Hrvatske. No čini se da spoj interesa i ispunjavanja osnovnih uvjeta za rad u Bruxellesu nije ispunio očekivanja. Od već zaposlenih hrvatskih birokrata tražile su se dobre jezične i komunikacijske vještine kao i umijeće vođenja sastanaka i pregovaranja.

Primjerice iz Ministarstva financija tražili su se ljudi koji imaju visoku stručnu spremu, minimalno B2 razinu znanja engleskog jezika ili 3 godine radnog iskustva na radnom mjestu na kojem se koristi engleski jezik, menadžerske vještine i iskustvo na EU poslovima ili međunarodnim poslovima.