OVOGODIŠNJA suša koja je dostigla razmjere elementarne nepogode neugodno nas je podsjetila da i suša ima svoju neugodnu povijet!

Suša se i danas smatra jednom od najtežih elementarnih nepogoda koja može zadesiti neku zemlju, no teško da može imati takve katastrofalne posljedice kao u neka minula vremena. Primjerice, jedna od najdugotrajnijih suša, bilježi jedan zapis iz Like, dogodila se prije dvije stotine godina, dakle 1803., a kao posljedica spominje se glad koja je izmorila Liku, ali i okolne zemlje. Te godine, stoji u napisu "Suša kroz povijet" autora Bože Prpića, objavljenom u lokalnom listu Bjelovarac, "mnogi pomriješe od gladi". Velika suša pogodila je seljaštvo i 1783. godine.


Često su zapisnike o sušama vodili svećenici, a u jednom takvom zagrebačkog kanonika Andre Otavčića piše da je uslijed neviđene vrućine i suše 1624. godine "trava izgorjela", "list s drveta otpao", te "žetva izostala". No zamislite, 1651. godine na zagrebačkom području uslijed dugotrajne i katastrofalne suše presahnuli svi bunari, pa i slavni Manduševac!