UDRUGA poreznih obveznika Lipa smatra da Vlada ne može izbjeći odgovornost za državnu imovinu u Uljaniku, jer u toj kompaniji ima 25,5 posto suvlasništva te poziva na istragu u pulskom škveru, priopćili su iz Udruge.

"Bizarna struktura državnih ulagača sama po sebi govori o čudnoj logici "investiranja" u prethodnim fazama privatizacije i restrukturiranja pulskog škvera. Ta bizarnost, međutim, ne umanjuje odgovornost ministara Vlade za poslovanje Uljanika budući da se radi o velikoj imovini te, posebice, ogromnom riziku kojem je država izložena kroz garancije koje je tako olako davala, očigledno ne propitujući poslovni model i profitabilnost kompanije", kaže se uz ostalo u priopćenju Lipe.

Vlada mora izabrati između dvije katastrofalne opcije

Podsjeća se da država u suvlasništvu Uljanika sudjeluje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Kapitalnog fonda, koji je dio HZMO-a, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

Pred državom se, smatraju u Udruzi Lipa,  nalazi "Sofijin izbor", odnosno Vlada mora izabrati između dvije katastrofalne opcije: likvidacije Uljanika i 3. maja i ponovne sanacije i restrukturiranje.

"Kako god pogledamo, državni proračun i porezni obveznici bit će oštećeni za nekoliko milijardi kuna", smatraju u Lipi.

Kako je moguće da nitko ne nadzire što se radi?

Drže i kako Vlada mora odgovoriti kako je moguće da ministri i njihovi timovi tako rizičnu i opasnu situaciju strogo ne nadziru putem vlasničkih mehanizama i ovlaštenja koja imaju kroz državne institucije?

"Kako je moguće da uprava kompanije ugovara brodove sa po 100 milijuna kuna gubitka, a da to nitko ne primijeti i da to saznamo tek kad više nema spasa?", pitaju se u Udruzi Lipa.

Kaznena odgovornost?

Otvaraju i pitanje eventualne kaznene odgovornosti u Uljaniku. Podsjećaju da je prije nekoliko godina protiv tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a (Ivana Mravka) podignuta optužnica zbog prodaje struje partnerima ispod cijene, čime je ta kompanija oštećena za milijune kuna upitavši kakva je razlika između takvog ponašanja i ugovaranja brodova ispod cijene pri čemu je nanesena šteta brodogradilištu od nekoliko milijardi kuna.

Nakon vijesti da je radnicima Uljanika isplaćena plaća za srpanj preko Hrvatske poštanske banke, koja posluje na tržištu i u čijoj vlasničkoj strukturi postoje i privatni investitori, postavlja se pitanje mogu li tako i drugi zaposlenici privatnih tvrtki prosvjedima iznuditi plaću i kakva se poruka javnosti time šalje, kaže se u priopćenju.

Zaključuje se da Uljanikov primjer pokazuje kako država nije dobar gospodar i da je krajnje vrijeme da se državni portfelj vlasništva i suvlasništva u kompanijama koje posluju na tržištu drastično reducira i to transparentnom prodajom i izbjegavanjem strateških partnera umreženih s lokalnim političarima.