HRVATSKI državni proračun za 2009. godinu bi, prema sadašnjoj računici Vlade, trebao iznositi 128,9 milijardi kuna. Očekivani prihodi iznosit će 124,6 milijardi kuna, što znači da će država u ovom kriznom razdoblju ući u deficit od čak 4,3 milijarde.

Ekonomsko vijeće koje je Sanader okupio za borbu protiv krize premijeru je savjetovalo nulti deficit, ali on se oglušio o njihov apel. Država se nada gospodarskom rastu od dva posto, koji bi mogao "pokriti" deficit, ali ekonomski analitičari se ne slažu. Naime, Europa očekuje gospodarski rast od nula do jedan posto, što znači da Hrvatska može biti sretna ako gospodarskog rasta uopće bude, slažu se analitičari.

Milinović najviše profitirao

Čak 22,6 posto državnog proračuna trebalo bi se sliti u zdravstvo, što Milinovića čini najvećim dobitnikom jer znači da je njegovo ministarstvo dobilo čak 25 posto više sredstava nego prošle godine. S druge strane, najveća redukcija osjeća se u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koji će dobiti deset posto manja sredstva nego prošle godine. No, ni unatoč tome Vlada ne odustaje od nekih projekata koje mnogi smatraju nerealnim i prerizičnim, poput Pelješkog mosta za kojeg je izdvojeno 400 milijuna kuna. Na "raspodjeli kolača" s obzirom na prošlu godinu u minusu se našlo i Kalmetino Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje će nastaviti za započetim projektima, ali novi će projekti biti "stavljeni na led".

Mesićev ured štedi na putovanjima, režijama i prijevozu

Više novca nego prošle godine trošit će se na plaće, a porasti će i mirovine i naknade rodiljama. Barem tako stoji na papiru, ali pitanje je hoće li država moći ispuniti visoke ciljeve koje je prihvatila, posebno nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski odaslao poruku da "Hrvatska narodna banka neće štampati novac svaki put kad državi to bude potrebno".

Nešto manje sredstava dobio je u Ured predsjednika Mesića, kojem je iz proračuna namijenjeno 54,3 milijuna kuna, dok je ove godine na raspolaganju imao 55,7 milijuna. Mesićev ured razliku će pokriti na službenim putovanjima, stručnom usavršavanju suradnika, energetskoj potrošnji, telefonu i prijevozu, ali ušteda na plaćama i prekovremenom radu neće biti.

Političarima kasne plaće

A da državi nedostaje novca osjetili su na svojim kožama i političari. Saborski zastupnici i djelatnici u ministarstvima navikli su plaću primati do petog u mjesecu, ali ovaj se mjesec dogodilo nešto neslućeno - plaća kasni! Osim saborskih zastupnika i ministara, plaću nije dobio ni predsjednik Mesić, kao ni ostali zaposlenici Ureda predsjednika. No, ministar financija Ivan Šuker ipak poručuje kako razloga za zabrinutost nema, te dodaje da plaće kasne zbog vikenda.

Šuker također kaže kako su sva ministarstva obaviještena da bi moglo biti mogućeg kašnjenja plaća, ali su sva sredstva za ovu godinu ipak osigurana, a svi će radnici dobiti i božićnice. Neslužbeno se doznaje da su sredstva za plaće nekih ministarstava, poput MUP-a, već osigurana, a ostale bi plaće trebale biti isplaćene najkasnije do polovice mjeseca. Iz ministarstva financija poručuju da zbog problema likvidnosti ne mogu sve plaće isplatiti u jednom danu. Za plaće zaposlenika u državnoj upravi mjesečno se izdvaja oko 800 milijuna kuna.

J.C.
Foto: Index