BIVŠA premijerka Jadranka Kosor gostovala je na N1 televiziji. Za početak je komentirala što je predsjednik Zoran Milanović potegnuo temu lokacije na kojoj se obilježava Dan pobjede.

"Sve teme je uvijek moguće otvarati, naravno, u demokratskom društvu je to tako. Pogotovo kada se radi o obilježavanju ovako važnih obljetnica. Dan pobjede u svakoj zemlji jest i trebao bi biti najveći praznik, koji bi se obilježavao u cijeloj zemlji. Znamo da to nije tako, znamo da je Zagreb kao glavni grad često zaobiđen i tu se slažem s Milanovićem.

Sjećamo se onog mimohoda na koji je jedva nagovorio predsjednicu. Što se tiče Knina i obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti, taj se datum obilježavao na različite načine nakon 1995. i oslobađanja Knina i nakon činjenice kada je simbolično završen Domovinski rat. Jedno vrijeme se to obilježavalo iznimno skromno. Vidjeli smo i vašu novinarku koja je inzistirala na pitanju Medvedu zašto Tuđman nikada nije odlazio na svečanosti u Knin, ali nije dobila odgovor", rekla je.

"Nakon uvođenja toga da cijeli državni vrh odlazi Knin bilo je velikih uspona i padova. Prvo, ograđivanje državnog vrha željeznim ogradama da ih se ne ugrozi. Određeno selekcioniranje onih koji mogu na Tvrđavu definitivno je umanjilo taj događaj, pogotovo branitelja koji žele doći u Knin. Ja razumijem Milanovića kada kaže da ima podijeljene osjećaja o Kninu, u moje vrijeme nije bilo uobičajeno da političari na taj način drže govore i da to ponovno bude praktično njihov praznik.

"Politizirani praznik"

No nakon što smo 2013. i 2014. godine odživjeli zviždanje tadašnjem premijeru to se pretvorilo u jedan politizirani praznik i vrstu nelagode. Ja se sjećam kada je Milanović pozvao bivše premijere i organizirao za nas prijevoz, stajala sam u prvom redu do Gotovine, koji ima ogromno značenje hrvatskim braniteljima i vezan je za Knin i za oslobađanje i kada je počelo fućkanje predsjedniku vlade, kada se iz publike čulo dobacivanje 'majmun' i kada je Milanović rekao 'i živjela Hrvatska' i na to doživio zviždanje, Gotovina me taknuo po laktu i pitao: 'Što je ovo, predsjednice?' Bio je zgromljen. Naravno da ima razloga za razmišljanje o nekoj vrsti redizajna. I mi smo razmišljali o modernizaciji te proslave", kazala je Kosor.

Rekla je i kako obilježavanje Dana pobjede u Kninu nije ni mjesto ni vrijeme za skupljanje političkih bodova među braniteljima. Vjeruje i kako bi upravo branitelji trebali biti u prvim redovima te da bi se Dan pobjede trebalo obilježavati u Zagrebu kao glavnom gradu.

"Mislim da je ova ideja da se neka vrsta dostojanstvenog obilježavanja dogodi i u Glini dobra. Mislim da bi to osnažilo i ljude iz tog kraja. Činjenica je da je tamo poginulo puno naših vitezova i da je ta konačna simbolika predaje obila sve na zid. On to nije napravio na svoj način, koji je nekad pomalo drčan, nego je to iznio kao ideju. Vidimo da ima i među braniteljima onih koji bi to podržali. Svakako mislim da neka vrsta proslave treba ostati u Kninu", kazala je.

"Skandalozno je skandiranje 'Za dom spremni' u Kninu"

Ističe i kako je Knin zasigurno simbol kraja i početka rata, ali da nakon svega ispada da dužnosnici sjednu u aute i da im to označava početak godišnjeg odmora, a Knin ostaje pust.

"Prošle godine smo imali još nešto što mislim da apsolutno unižava tu proslavu. Nakon svih govora smo ponovno vidjeli postrojavanje bojne i izvikivanje 'Za dom spremni', što smatram skandaloznim. Na Dan pobjede da neki crnokošuljaši marširaju Kninom i viču 'Za dom spremni', a policija to karakterizira kao komemorativne svrhu, što smatram dodatno ponižavajuće jer se u Kninu ne komemorira, nego je slavlje. Tako su svi koji su izvikivali taj zločinački pozdrav izbjegli kaznu."

Ističe i kako se ona nikako ne zalaže da proslava ne bude u Kninu, nego da bi je trebalo biti i u drugim gradovima, posebno u Zagrebu.

"Ove godine i zbog potresa bi to trebalo napraviti i u Glini, dan prije ili poslije ili možda isti dan. A i iz razloga što je Vučić u Glini rekao da to nikad neće biti Hrvatska. I na taj način trebao bi se dati stimulans da stvari krenu brže. Ne treba svaki prijedlog predsjednika vlade odbiti i obrnuto."

Govorila je i o stanju u Zagrebu nakon lokalnih izbora. Kaže kako je preko Bandića i njegove stranke i HDZ bio na vlasti u Zagrebu, ali da te vlasti više nema.

"Došlo je do radikalne promjene i kada se zbroje proračuni Zagreba i Splita i broj stanovnika, onda je to gotovo više od 500 jedinica o kojima se govori, gdje neki govore o kolosalnim pobjedama. U Zagrebu je moć jer moć je gdje je novac, a u Zagrebu je golem novac, nešto manje u Splitu. Sigurno da je jedna vrsta političke uznemirenosti kod Plenkovića i zbog te činjenice što je sada u Zagrebu na vlasti netko s kime neće biti mogućnosti manipulacije i dogovora ispod stola", rekla je.

"Tomašević je pokazao da je realan, na zemlji i svjestan izazova"

Komentirala je i preuzimanje vlasti u Zagrebu:

"Meni se dopao način na koji je Tomašević preuzeo palicu nad Zagrebom bez velike euforije. Nekako mi se činilo da su daleko više bili uzbuđeni novinari nego Tomašević i to je dobro. Ta reakcija na prvu je dobra, vidi se da je realan, da je na zemlji i da je svjestan ogromnog izazova i poteškoća, najprije s nasljeđem, a onda i budućnosti.

Svi govore da on ne treba imati 100 dana poštede, ali ja mislim da bismo mu trebali dati 100 u smislu kritike jer je situacija jako složena. Svi očekuju da on krene u obnovu Zagreba, ta primopredaja mi je bila jako upečatljiva zbog njegove mirnoće i činjenice da je možda shvatio da je bitno imati vozača i auto jer ako bude inzistirao na pješačenju i tramvaju, kasnit će."

Naposljetku je govorila i o predaji vlasti u Splitu.

"Što se tiče Splita, jako mi je zanimljivo. Tomašević se godinama pripremao i svi su polako vjerovali da će to biti on, ali za Puljka se nije znalo i mislim da je to golem šok za HDZ i mislim da će tu u budućnosti biti puno turbulencija. Radi se o respektabilnoj razlici i mislim da Puljak mora početi odmah pokazivati rezultate jer nije tako komplicirana situacija kao u Zagrebu."