DANAS bi u uglednom britanskom medicinskom časopisu "Lancet" trebala biti objavljena studija u kojoj se tvrdi kako je američka invazija na Irak 2003. godine, kao i oružani sukobi koji su je slijedili, izazvali smrt čak 655.000 Iračana, odnosno svakog 40. stanovnika te zemlje.

Istraživanje je proveo Bloombergov fakultet za javno zdravstvo pri Sveučilištu Johns Hopkins, uz pomoć timova iračkih liječnika. Njihovi podaci sugeriraju kako se u Iraku nakon svrgavanja Sadama Huseina stopa smrtnosti udvostručila, odnosno skočila s 5,5 promila u 2002. godini na 13,3 promila u 2003. godini.

Mada su vijesti o masakrima po Iraku postale dio svakodnevnice, a nasilje se osobito intenziviralo u posljednje vrijeme, tvrdnje o 655.000 mrtvih Iračana su izazvale veliku pažnju javnosti, s obzirom da je brojka 10 puta premašila procjene oko kojih je dosada postojao kakav-takav konsenzus.

Iako istraživanje dio smrtnih slučajeva pripisuje uzrocima koji su posredno vezani uz rat - kolapsu zdravstvenog sustava, vodovoda i drugih dijelova iračke infrastrukture - uvjerljivo najveći broj mrtvih, odnosno njih 601.000, su žrtve nasilja. Istraživanje navodi da je oko 31% žrtava palo od ruke savezničkih snaga, dok su ostali žrtve Iračana - bilo terorista, bilo kriminalaca, bilo raznih paravojnih formacija osnovanih na vjerskoj ili etničkoj osnovi.

Istraživanje navodi da je 56 % svih smrtnih slučajeva izazvano ranama od metka, dok je 13-14 % izazvanom ranama od eksplozivnih naprava.

Profesor Gilbert Burnham u svom radu tvrdi da visoka stopa smrtnosti, zajedno s dugotrajnošću, rat u Iraku čini najkrvavijim oružanim sukobom 21. stoljeća.

Isti istraživački tim je rezultate sličnog istraživanja objavio u isto vrijeme prije dvije godine, tvrdeći da je u prvoj godini rata i američke okupacije u Iraku ubijeno 100 tisuća ljudi. I tada, kao i danas, istraživanje je izazvalo šok, ali i optužbe da je "frizirano", odnosno tempirano u svrhu utjecaja na izbore u SAD-u.

Naime, 2004. godine su se brojkama o 100 tisuća ubijenih Iračana služili pristaše demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja, protivnika rata u Iraku. Dvije godine kasnije se Demokratska stranka smatra kako će na kongresnim izborima u studenom daleko bolje iskoristiti sve veće nezadovoljstvo američke javnosti krvoprolićem u Mezopotamiji.

Predsjednik Bush je, pak, na jučerašnjoj pres-konferenciji odbacio nalaze istraživanja, tvrdeći kako je ono provedeno uz pomoć problematične metodologije, ali i dodao kako priznaje da je u Iraku stradao veliki broj nedužnih ljudi.

Istraživanje je stručnjake ostavilo podijeljene. Neki od Burnhamovih kolega tvrde da su "impresionirani" metodologijom koja se sastojala od anketa provođenih "od vrata do vrata", dok drugi primjećuju navode samih autora kako iz "sigurnosnih razloga" istraživanje nisu bili u stanju provesti onako kao u mirnodopskim uvjetima.

Tako, na primjer, nije poznato koliko je nedužnih civila među ubijenim Iračanima, a koliko pripadnika raznih gerilskih i paravojnih skupina koji su stradali boreći se protiv Amerikanaca ili svojih suparnika.

D.A.