FOTO:

KOLUMBIJCI danas glasuju o tome žele li da se ratificira povijesni mirovni sporazum između vlade i marksističkih pobunjenika i tako okonča 52-ogodišnji rat između države i pobunjenika FARC-a u kojem je poginulo gotovo četvrt milijuna ljudi.

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u kolumbijskom gradu Cartageni povijesni mirovni sporazum kojim je formalno završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine u kojem je sudjelovalo nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage. U polustoljetnom sukobu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.

Sporazumom bi se stavila točka na posljednji veliki oružani sukob na zapadnoj hemisferi, a predsjednik Santos kaže da nema Plan B u slučaju da glasači odbiju sporazum. Ankete, međutim, idu u prilog ratifikaciji sporazuma jer najnoviji rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da 62 posto Kolumbijaca podupire sporazum, a 25 posto mu se protivi.

Nakon četiri godine mirovnih pregovora na Kubi, 65-godišnji Santos i Timošenko - što je ratni nadimak 57-godišnjeg čelnika Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) Rodriga Londona - rukovali su se prvi puta na kolumbijskom tlu ispred stotina uzvanika i kemijskom olovkom načinjenom od recikliranog metka potpisali mirovni sporazum.

Kolumbijcima je dosta rata iako je, kako piše Reuters, mnogima muka od ustupaka prema FARC-u, skupine koju su neke sile stavile na popis terorističkih organizacija.

"Mirovni proces je završen. Ne dijelim mišljenje da bi, u slučaju da na referendumu pobijedi glas "ne", ponovo mogli početi pregovore", kazao je Humberto de la Calle, glavni vladin pregovarač u mirovnim pregovorima.

"Glasati protiv i misliti da u sporazumu možemo popraviti sve što želimo je iluzija. Ovo je najbolji mogući sporazum", pojasnio je Humberto de la Calle.

Mirovni sporazum, koji ima gotovo 300 stranica, objavljen je tako da ga Kolumbijci mogu proučiti prije glasovanja. Glasači će 2. listopada odgovoriti s da ili ne na pitanje: "Podržavate li sporazum koji će prekinuti oružani sukob i omogućiti izgradnju stabilne i trajne nacije?".

Kako bi pokazala svoju potporu sporazumu, Europska unija u ponedjeljak je skinula FARC sa svog popisa terorističkih organizacija. Američki državni tajnik John Kerry je kazao da službeni Washington također razmišlja o sličnom potezu, te je obećao 390 milijuna dolara za Kolumbiju kako bi podržao mirovni proces.

Predstavnici dviju strana finalizirali su dogovor 24. kolovoza u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.

U sljedećih pola godine, oko 8000 preostalih boraca FARC-a bit će razmješteno u 23 regije u zemlji gdje će predati oružje u procesu koji će nadgledati UN.

Unatoč olakšanju širom zemlje jer su okončana krvoprolića i otmice koji su se događali zadnjih desetljeća, sporazum je izazvao podjele u četvrtoj po veličini južnoameričkoj ekonomiji. Neki, uključujući utjecajnoga bivšeg predsjednika Alvara Uribea, ogorčeni su što sporazum dopušta pobunjenicima da uđu u kongres, a da nisu odslužili zatvorsku kaznu.

Po sporazumu, FARC će do 2018. imati predstavnike u kongresu bez prava glasa, a nakon toga do 2026. imat će deset predstavnika s pravom glasa neovisno o izbornim rezultatima

  FARC će isplatiti odštetu žrtvama

Kolumbijska gerila FARC priopćila je u subotu da će isplatiti odštetu žrtvama oružanog sukoba u okviru mirovnog ugovora koji je potpisala s kolumbijskom vladom i o kojemu će se građani u nedjelju očitovati na referendumu.

"Sukladno onome što je utvrđeno konačnim ugovorom, pristupit ćemo materijalnoj odšteti žrtava u okviru mjera cjelovitog obeštećenja", najavila je u priopćenju marksistička gerila Kolumbijske revolucionarne oružane snage (FARC).

U svrhu isplate odštete, FARC će "vladi prijaviti monetarne i nemonetarne resurse kojima je vodio rat", dodaje se u tekstu.

Ta gerila, najstarija na američkom kontinentu, nastala je 1964. od seljačke pobune i po zadnjim službenim rezultatima ima još 5.765 boraca. Ugovor predviđa razoružanje i demobilizaciju u idućih šest mjeseci te preobrazbu FARC-a u legalan politički pokret.

U zamršenom kolumbijskom oružanom sukobu tijekom desetljeća je sudjelovalo više skupina krajnje ljevice, paravojne milicije krajnje desnice i oružane snage. U njemu je poginulo više od 260.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.