HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u Zagrebu nakon razgovora s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom da Hrvatska vidi Azerbajdžan kao strateškog partnera te da kao članica Europske unije podržava jačanje međusobnih odnosa, osobito na području gospodarstva, energetike i sigurnosne suradnje.

"Hrvatska vidi Azerbajdžan kao važnog strateškog partnera sukladno Deklaraciji o strateškom partnerstvu potpisanoj 2013. ... Hrvatska će i dalje biti iskren prijatelj Azerbajdžana unutar EU-a i podržava odluku Azerbajdžana o razvijanju individualnih odnosa s Europskom unijom", kazala je Grabar-Kitarović nakon razgovora u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

Hrvatska predsjednica kazala je da je s Alijevom, koji boravi u jednodnevnom u službenom posjetu Hrvatskoj, razgovarala o "velikom potencijalu za suradnju u energetici, gospodarstvu, kulturi, znanosti i tehnologiji, obrazovanju". Također, "čvrsto držim da postoji prostor za produbljivanje obrambene suradnje naših zemalja", rekla je.

Alijev bi kasnije tijekom dana trebao na Gradskom groblju Mirogoju položiti vijenac ispred spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli te se susresti i s predsjednikom vlade Andrejom Plenkovićem i predsjednikom parlamenta Gordanom Jandrokovićem.

Veleposlanstvo u Azerbajdžanu

Grabar-Kitarović je također najavila da će Hrvatska uskoro otvoriti veleposlanstvo u Azerbajdžanu, kavkasko-kaspijskoj zemlji poznatoj po naftnom bogatstvu. "Posebno bih istaknula činjenicu da smo nedavno donijeli odluku da se privremeni ured koji je postojao u Azerbajdžanu zatvori i donijela sam odluku o otvaranju veleposlanstva ... vjerujem da ćemo uskoro imenovati i veleposlanika što će svakako pridonijeti daljnjem razvoju bilateralnih odnosa između dviju država", rekla je.

Azerbajdžansko veleposlanstvo u Zagrebu otvoreno je 2011. godine.

U sklopu posjeta Alijeva Zagrebu potpisan je sporazum o kulturnoj suradnji, te sporazum o suradnji na području poljoprivrede, a dvoje predsjednika posebno je naglasilo potrebu jačanja trgovinske razmjene, pošto je nedavno osnovano Zajedničko povjerenstvo za gospodarsku suradnju koje bi trebalo otvoriti nove mogućnosti za daljnji razvoj odnosa.

"Što se tiče Azerbajdžana, mi želimo veću trgovinsku razmjenu. Ni sadržajno ni po obimu trgovina nam nije zadovoljavajuća, stoga bi Zajedničko gospodarsko povjerenstvo trebalo nastaviti raditi ozbiljan posao i naprosto povećati trgovinu i realizaciju bilateralnih projekata", rekao je Alijev.

Robna razmjena između dviju zemalja 2017. je iznosila 226,1 milijun eura, što je porast od 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, hrvatski izvoz u Azerbajdžan prošle je godine iznosio simboličnih 698 tisuća eura i pao za 53 posto, a uvoz je bio 225,4 milijuna eura i predstavlja porast od 3,9 posto. Hrvatska je u robnoj razmjeni ostvarila deficit od 224,6 milijuna eura.

Veliki potencijal

Grabar-Kitarović je rekla da hrvatske tvrtke mogu ponuditi suradnju, znanje i iskustvo, a veliki potencijal postoji na mnogim područjima poput farmaceutike i brodogradnje.

"Danas smo razgovarali o tome kako nastaviti produbljivati suradnju u području farmaceutske industrije i sam predsjednik Alijev je predložio stvaranje 'joint ventures' između hrvatskih i azerbajdžanskih kompanija, što pruža mogućnost za istup naših farmaceutskih tvrtki na tržište središnje Azije, cijelog kaspijskog bazena ali i šire, uključujući i države s kojima Azerbajdžan ima ugovore o slobodnoj trgovini", rekla je hrvatska predsjednica dodajući da je moguć i nastavak suradnje u brodogradnji, "u novome formatu".

"Uljanik je čini mi se dosad isporučio šest brodova za Azerbajdžan. U ovom trenutku postoje nove i drukčije potrebe i vjerujem da možemo nastaviti razgovore kako Uljanik i druga hrvatska brodogradilišta mogu nastaviti poslovanje s Azerbajdžanom", dodala je.

Alijev je kazao da njegova zemlja provodi velike projekte u energetici koji će omogućiti dostavu golemih količina prirodnog plina europskim zemljama. "U sljedeće dvije godine Azerbajdžan će biti spreman dostavljati prirodni plin na europska tržišta, što će biti važan doprinos energetskoj sigurnosti Europe", rekao je Alijev, dodajući da će "u budućnosti Azerbajdžan moći pokazati još snažniji potencijal". "U tom smislu je suradnja s Hrvatskom iznimno važna", naglasio je.

Energetska suradnja

Grabar-Kitarović je rekla da je Hrvatska, kao jedno od budućih europskih plinskih čvorišta, zainteresirana za energetsku suradnju. "Hrvatska želi postati dobavljač plina za srednju Europu preko jonsko-jadranskog plinovoda duž jadranske obale ... predstavila sam i LNG terminal na otoku Krku, koji bi mogao biti od interesa za Azerbajdžan kao ulazna točka na energetsko tržište srednje i jugoistočne Europe", rekla je hrvatska predsjednica.

Projekt TAP-a kojim bi se jugoistok Europe opskrbljivao plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan 2013. u Bakuu. U veljači 2018. u Bakuu je održan četvrti ministarski sastanak Savjetodavnog vijeća "Južnog plinskog koridora", jednog od prioritetnih projekata za EU koji osigurava transport 10 milijardi kubnih metara azerbajdžanskog plina iz Kaspijskog mora preko Gruzije i Turske u Europu. U projektu sudjeluju Azerbejdžan, Turska, Hrvatska, Gruzija, Grčka, Albanija, Italija, Bugarska, Srbija i Crna Gora.

Uzvratni posjet

Prema Marošu Šefčoviču, potpredsjedniku Europske komisije za energetiku, "Južni plinski koridor" je strateški projekt koji će unaprijediti energetsku sigurnost Europe.  Nakon ministarskog sastanka potpisano je usuglašeno Pismo namjere o osnivanju projektne kompanije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP). Plinovod bi se preko Albanije i Crne Gore nastavio na plinovod TAP, a na hrvatski plinski sustav priključio bi se u Splitu.

Azerbajdžan je zemlja uključena u program Istočnog partnerstva EU-a koje čini šest bivših država Sovjetskog Saveza: Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina. Partnerstvo je uspostavljeno 2009. kako bi se podržali pokušaji političkih, društvenih i ekonomskih reformi u tim zemljama u cilju jačanja demokratizacije i dobrog upravljanja, energetske sigurnosti, zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja. Gruzija, Moldavija i Ukrajina sklopile su s EU-om sporazume o pridruživanju, a Azerbajdžan je konstantno meta kritika zbog demokratskog deficita i stanja ljudskih prava.

Službeni posjet Alijeva Zagrebu uzvratni je posjet pošto je hrvatska predsjednica u službenom posjetu Azerbajdžanu boravila u listopadu 2016