VIŠE od nevjerojatnih 100 milijardi dolara mogla bi koštati državni proračun poplava i razaranje koje je ovaj tjedan prouzrokovao uragan Katrina. Iako se konačne posljedice prirodne katastrofe još sasvim ne znaju, sigurno je da će to biti najskuplja nesreća u SAD-u ikad.

Financijsku procjenu štete odradila je američka tvrtka  Risk Management Solutions (RSM) koja se bavi utjecajem prirodnih nesreća na gospodarstvo države. Prema RMS-u, šteta koju je Katrina počinila uz američku jugoistočnu obalu prijeći će 100 milijardi dolara, što je više nego dvostruko od iznosa štete koju je uzrokovao uragan Andrew iz 1992. godine, a čiji je "total" iznosio oko 43.6 milijardi dolara.

Ekonomske štete se odnose na vrijednosti materijalnih dobara i njima srodne gubitke u pogođenim područjima, dok se troškovi šteta od osiguranja odnose na imovinu osiguranu kod osiguravajućih kompanija.

RMS je 30. kolovoza procijenio da će vrijednost uništenih dobara koje pokriva osiguranje iznositi 25 milijarda dolara, a taj podatak četiri dana nakon nesreće još nije nadopunjen novim podacima sa terena. Tvrtka procjenjuje da će budući rast troškova ovisiti i o brzini reakcije vlasti i institucija zaduženih za pružanje pomoći pogođenim područjima.

Što kasnije pomoć bude stigla, to će šteta za gospodarstvo biti veća, a RMS procjenjuje da bi šteta od prekinute gospodarske aktivnosti na tom području mogla dnevno iznositi 100 milijuna dolara.

Američko gospodarstvo u posljednje četiri godine znatno je opterećeno ratovima u Iraku i Afganistanu, čije je ukupne troškove još uvijek nemoguće predvidjeti.

Gospodarski analitičari prije rata u Iraku govorili su o stotinama milijuna dolara namijenjenih potrebama rata u Afganistanu. Rat u Iraku ne samo da je dulje potrajao, nego je postao i "skuplji", a o brojki od preko 1.000 poginulih američkih vojnika neumjesno je i govoriti u ovom kontekstu.

Ovim gubicima, otkako je George W. Bush postao predsjednik, treba dodati teroristički napad 11. rujna 2001. godine koji je također znatno oslabio američko gospodarstvo.

Odluče li se SAD za još koji rat ("kandidati" su Iran, Sirija i Sjeverna Koreja), te budu li pogođene novim razornim uraganom ili sličnom prirodnom katastrofom, ili velikim terorističkim napadom, pitanje je hoće li svjetsko gospodarstvo "broj 1" izdržati udarac koji bi mogao biti prvi čavao u lijesu nad kojim će stajati spomenik SAD-u.

I.K.