U POSLJEDNJIH godinu dana Hrvati su se putem kreditnih kartica i dopuštenog minusa zadužili dodatnih dvije milijarde kuna što u konačnici iznosi 6,1 milijardu kuna.

Kreditna aktivnost banaka u zadnje vrijeme usporava, stanovništvo manje investira u nekretnine i trajna dobra, ali istovremeno sve više troši, piše Večernji list. Krajem 2007. godine dopuštena prekoračenja na tekućim računima povećana su za 600 milijuna kuna što čini ukupno dopuštena prekoračenja od 6,1 milijardu kuna.

To je najveće ikad zabilježeno povećanje okvirnih kredita unutar jedne kalendarske godine. Osim građana, u minuse ulaze i tvrtke za koje HNB ističe kakao su od prosinca 2007. godine povećani minusi sa 2,1 milijarde kuna na tri milijarde. Minusi tekućih računa nakratko se ublaže tijekom lipnja kada regresi poboljšavaju situaciju i tijekom prosinca, vjerojatno zbog božićnica, no to traje kratko.

U srpnju prethodne godine građani su koristili 5,2 milijarde kuna minusa po tekućim računima, a ovog ljeta ta je brojka porasla na 6,1 milijardu. Osim zaduženja po tekućim računima treba pribrojati i minuse po kreditnim karticama koji iznose 5,4 milijarde kuna. Kamate od tih dvaju vrsta kredita godišnje iznose dodatnih 1,5 milijardi kuna.

Koliko su kartični krediti put prema osobnom bankrotu upozoravaju i nevladine udruge. Osim kartičnih dugovanja, svaka hrvatska obitelj duguje u prosjeku 95 tisuća kuna kredita.

V.M.
Foto: virginmedia.com