STARI kauč naslonjen na kontejner, odbačeni ormarić na zelenoj površini ili stari umivaonik ostavljena uz cestu prizori su koje građani često susreću. Iako većina gradova i općina organizira besplatan ili povoljan odvoz glomaznog otpada, mnogi i dalje biraju nepropisno odlaganje.

Nakon što smo pisali o pravilnom odlaganju električnih uređaja, ovaj put donosimo vodič o glomaznom otpadu, što sve spada u njega i kako ga pravilno odložiti.

Što je glomazni otpad?

Glomazni otpad obuhvaća predmete iz kućanstva koji zbog svoje veličine, težine ili volumena ne mogu stati u standardne spremnike za miješani komunalni otpad. Najčešće se radi o starom namještaju poput ormara, stolova, stolica, kreveta, madraca, kauča i fotelja, ali i drugim većim predmetima poput tepiha, dječjih kolica ili vrtnog namještaja.

Budući da zauzima puno prostora i često sadrži materijale koji se mogu reciklirati, glomazni otpad zahtijeva poseban način prikupljanja i zbrinjavanja. Važno je razlikovati glomazni otpad od ostalih vrsta otpada koje također imaju veće dimenzije.

Primjerice, električni uređaji, građevinski otpad, automobilske gume ili opasni otpad ne smatraju se glomaznim otpadom, ali se u ograničenim količinama i pod posebnim uvjetima propisanim za građane mogu odložiti u reciklažno dvorište.

Kako se pravilno odlaže?

Građani u hrvatskim gradovima i općinama glomazni otpad mogu zbrinuti na nekoliko zakonom dopuštenih načina. Najčešće ga mogu besplatno predati u reciklažnom dvorištu ili zatražiti organizirani odvoz na kućnu adresu, koji većina komunalnih društava omogućuje jednom ili više puta godišnje.

Pojedini gradovi i općine organiziraju i periodične akcije prikupljanja glomaznog otpada po naseljima, dok se u manjim sredinama često koristi mobilno reciklažno dvorište.

Odlaganje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu razlikuje se ovisno o lokalnoj samoupravi, no postupak je u pravilu vrlo sličan. Prije dolaska potrebno je provjeriti pripada li predmet kategoriji glomaznog otpada te pripremiti osobni dokument radi evidencije korisnika.

Glomazni otpad u reciklažno dvorište mogu predati isključivo stanovnici grada ili općine koja ga koristi, i to samo otpad iz kućanstva, dok se poslovni otpad ne prihvaća. Također, za pojedine vrste otpada mogu postojati ograničenja u količini koja se može besplatno odložiti.

Kako rastaviti kauč?

Preporučuje se rastaviti veće komade namještaja kako bi se lakše transportirali te, ako je moguće, odvojiti različite vrste materijala poput drva, metala ili plastike.

Primjerice, kauč je najlakše rastaviti tako da se prvo uklone jastuci i noge, a zatim odviju svi dostupni vijci i spojevi. Nakon toga skida se presvlaka te se odvajaju spužva, tkanina i ostali materijali iz unutrašnjosti.

Metalne opruge, vijci i mehanizmi izdvajaju se odvojeno od drvenog okvira kako bi se svaki materijal mogao pravilno zbrinuti. Drvo, metal, plastiku, tekstil i spužvu potrebno je razvrstati prema vrstama otpada koje prihvaća reciklažno dvorište. Po dolasku u reciklažno dvorište djelatnici će građane uputiti do odgovarajućih spremnika.

Organizirane akcije prikupljanja

Organizirane akcije prikupljanja glomaznog otpada posebni su odvozi koje organiziraju gradovi i komunalna poduzeća kako bi građani mogli lako i besplatno riješiti velike stvari iz kućanstva, poput starog namještaja. Umjesto da sami voze otpad u reciklažno dvorište, građani ga mogu odložiti u točno određenim terminima u svom kvartu.

Na dan prikupljanja građani iznose glomazni otpad ispred kuće ili zgrade, obično uz cestu. Važno je da otpad ne smeta prolaznicima i prometu te da se iznese u točno dogovoreno vrijeme.

U pravilu se odvozi stari namještaj, madraci i slični veliki predmeti, dok se građevinski, električni i opasni otpad ne prihvaćaju. Ova je usluga najčešće besplatna, ali postoje pravila o količini i vrsti otpada koji se može predati. Nakon prikupljanja otpad se odvozi na daljnju obradu i recikliranje.

Kako funkcionira po gradovima?

Gradovi unaprijed objavljuju kada će se otpad skupljati i u kojim dijelovima grada. Te informacije građani mogu pronaći na internetu, u zgradama ili putem lokalnih obavijesti. Svako naselje ima svoj raspored, pa je važno pratiti kada je točno dan odvoza za određenu ulicu ili kvart.

Zagrepčani glomazni otpad mogu besplatno odložiti u reciklažnim dvorištima ili zatražiti njegov organizirani odvoz putem nadležne komunalne službe ili mobilne aplikacije RazvrstajMojZG. Međutim, brojni građani žale se da u pojedinim reciklažnim dvorištima trenutačno nije moguće predati električne i elektroničke uređaje jer ih nadležni Fond ne preuzima redovito.

Grad Rijeka svim kućanstvima omogućuje besplatan odvoz u količini do 3 m³ godišnje na adresi korisnika. Besplatan odvoz mogu zatražiti ispunjavanjem obrazca sa stranica KD Čistoća ili osobno u šalter sali KD Čistoća (Dolac 14). 

Osijek se ističe kao najuspješniji veliki hrvatski grad u odvojenom prikupljanju otpada, prema dostupnim podacima o sustavu gospodarenja otpadom. Građani sve informacije o radu reciklažnih dvorišta, uvjetima odlaganja i rasporedu rada mogu pronaći na internetskim stranicama osječkog komunalnog poduzeća.

Iako se odlagalište Karepovac suočava s preopterećenošću te mu se kapaciteti postupno približavaju kraju, Splićanima su na raspolaganju sve mogućnosti propisnog zbrinjavanja glomaznog otpada pa i prikup kroz kvartove. Unatoč tome, na brojnim gradskim lokacijama i dalje se može vidjeti nepropisno odložen glomazni otpad.

Besplatan odvoz na kućnu adresu

Većina gradova i općina u Hrvatskoj omogućuje građanima određeni broj besplatnih odvoza glomaznog otpada godišnje u sklopu komunalne usluge. Pravo na ovu uslugu imaju kućanstva koja redovito plaćaju komunalnu naknadu, a broj besplatnih odvoza najčešće iznosi jedan do dva puta godišnje, ovisno o pravilima pojedine jedinice lokalne samouprave.

Postupak naručivanja odvoza je jednostavan. Građanin podnosi zahtjev komunalnom poduzeću putem online obrasca, telefonski ili e-poštom, te navodi vrstu i količinu otpada koji želi predati. Nakon zaprimljenog zahtjeva dogovara se točan termin odvoza, koji se obično organizira u roku od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o raspoloživosti termina.

Važno je napomenuti da se u ovu kategoriju ne ubraja građevinski ili opasni otpad, kao i da se nakon iskorištenog besplatnog kontingenta dodatni odvoz najčešće naplaćuje. Sve pojedinosti najbolje je provjeriti s komunalnim poduzećem.

Kazne za nepropisno odlaganje glomaznog otpada u Hrvatskoj razlikuju se od grada do grada, ali se za fizičke osobe najčešće kreću od oko 30 do 250 eura, a u nekim slučajevima i više, posebno ako se otpad ostavlja na javnim površinama ili se prekršaj ponavlja. Cilj kazni je spriječiti ilegalno odlaganje i potaknuti građane da koriste propisane načine zbrinjavanja otpada, poput reciklažnih dvorišta i organiziranih odvoza.

Građanima stoji na raspolaganju više jednostavnih i često besplatnih opcija, od reciklažnih dvorišta do organiziranih odvoza i akcija, a ključno je pridržavati se pravila i koristiti ih na propisan način. Time se smanjuje ilegalno odlaganje, rasterećuje sustav otpada i doprinosi čišćem i zdravijem životnom prostoru.