U LJETNOJ večeri 13. srpnja 1977. godine milijuni stanovnika New Yorka odjednom su ostali bez električne energije. Ono što je počelo kao tehnički kvar izazvan nizom udara munje ubrzo se pretvorilo u jedan od najkaotičnijih događaja u povijesti grada. Tijekom 25 sati mraka stali su podzemna željeznica i dizala, ugašeni su semafori, a tisuće ljudi ostale su zarobljene u neboderima. No ono po čemu je taj blackout ostao upamćen nisu samo tehnički problemi, nego val pljački i požara koji je zahvatio grad.

Kako je došlo do potpunog kolapsa?

Sve je počelo oko 20:34 sati kada je munja pogodila trafostanicu Buchanan North u saveznoj državi New York, sjeverno od grada. Nekoliko minuta kasnije novi udari munje oštetili su dodatne dalekovode koji su napajali New York. Zbog kombinacije tehničkih kvarova, neuspjelog uključivanja pričuvnih elektrana i preopterećenja mreže elektroenergetski sustav počeo se urušavati poput domina.

U 21:36 sati gotovo cijeli New York ostao je bez električne energije. Izvan mraka ostali su tek pojedini dijelovi južnog Queensa koji su bili spojeni na drugu elektroenergetsku mrežu te nekoliko objekata s vlastitim generatorima.

Grad koji je već bio u dubokoj krizi

Nestanak struje dogodio se u jednom od najtežih razdoblja u povijesti New Yorka. Grad je prolazio kroz ozbiljnu financijsku krizu, nezaposlenost je bila visoka, kriminal je iz godine u godinu rastao, a stanovnike je dodatno plašio serijski ubojica poznat kao "Son of Sam", koji još uvijek nije bio uhvaćen.

Temperatura je tog dana prelazila 35 stupnjeva Celzija, pa je gašenje klima-uređaja dodatno pogoršalo situaciju. Kako su padali mrak i vrućina, policija je sve teže održavala red.

Pljačke, požari i tisuće uhićenja

Za razliku od velikog nestanka struje 1965. godine, kada su stanovnici uglavnom pomagali jedni drugima, blackout iz 1977. pretvorio se u noć nasilja.

Najteže je bilo u siromašnijim četvrtima poput Bushwicka u Brooklynu i dijelovima Bronxa, gdje su tisuće trgovina opljačkane, a stotine zgrada zapaljene. Policija nije uspijevala odgovoriti na ogroman broj incidenata jer nisu radili semafori ni komunikacijski sustavi, a velik dio policijskih snaga bio je raspoređen na spašavanje ljudi iz zaglavljenih dizala i podzemne željeznice.

Do kraja nereda uhićeno je više od 3700 osoba, prijavljeno je oko 1600 opljačkanih trgovina te više od tisuću podmetnutih požara. Gradonačelnik Abraham Beame događaj je opisao kao "noć terora".

Posljedice koje su se osjećale godinama

Opskrba električnom energijom postupno je obnovljena tijekom sljedećih 25 sati, ali posljedice su ostale mnogo dulje. Blackout je dodatno narušio ugled New Yorka, koji je tada već slovio kao grad kriminala, gospodarskih problema i propadanja.

Nakon istraga elektroenergetski sustav znatno je moderniziran kako bi se smanjila mogućnost sličnog lanca kvarova. Povjesničari i danas smatraju da blackout iz 1977. nije bio samo tehnički incident nego događaj koji je razotkrio duboke društvene probleme tadašnjeg New Yorka.

Zanimljivo je da je upravo u četvrtima pogođenima pljačkama tijekom sljedećih godina procvjetala hip-hop kultura. Budući da je tijekom nereda opljačkan velik broj trgovina elektroničkom opremom, mnogi mladi DJ-evi prvi su put došli do gramofona i miksera. Iako se ta priča često prepričava kao dio povijesti hip-hopa, povjesničari upozoravaju da je njezin stvarni utjecaj teško precizno izmjeriti.