Foto: Index

HRVATSKI helsinški odbor danas je osudio pisanje pojedinih medija koji su, povodom pokretanja istrage protiv prvog hrvatskog ministra policije Josipa Boljkovca i njegovih izjava, proteklih dana kritizirali izjednačavanje fašističkih i komunističkih zločina i pritom posredno prozvali ministra Tomislava Karamarka.

"Boljkovac i njegovi medijski istomišljenici i zaštitnici su, koristeći se metodom zamjene teza, pokušali izokrenuti smisao obilježavanja tog dana za optužbe protiv ministra policije Karamarka, po svemu sudeći zbog njegova beskompromisnog stava u borbi protiv korupcije i svih oblika kriminala", smatraju u HHO-u.

Dovođenje tih postupaka u kontekst predizborne kampanje nema osnove

"HHO naglašava da je dovođenje najnovijih rasprava o mogućim kaznenim postupcima protiv osoba koje se sumnjiči za kazneno djelo ratnog zločina nakon Drugog svjetskog rata u kontekst predizbornih aktivnosti ove ili one stranke lišeno svake osnove. Naime, svu nadležnost u odlučivanju o kaznenom gonjenju ima isključivo DORH",  stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Odbor upozorava da ovi pozivi "znače napad na ustavni poredak RH te da su suprotni obvezujućim europskim dokumentima, čime se Hrvatska udaljava o željenih integracija u EU". "Osim toga, radi se o grubom kršenju principa ljudskih prava, kao i vladavine prava, zbog kojeg su stradale tisuće i tisuće nevinih građana, kako iz Hrvatske, tako i iz cijele bivše države", navodi se u izjavi.

Čičak udario i po Titu

Čičak napominje kako hrvatske vlasti nisu napravile ono što Europa zahtjeva, jer nisu obilježile europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. HHO pod time smatra da se Hrvatska nije odrekla fašizma i komunizma, iako je po tom pitanju donesen Zakon o dopuni Zakona o državnim blagdanima.

"HHO ponovno poziva Sabor na izvršenje ove dopune kako bi se spriječila mogućnost takvog povijesnog komunističkog revizionizma koji Titov komunistički režim i dalje drži neupitnom vrijednošću koju se ne smije ni kritizirati. Naime, od pokušaja povijesnog revizionizma do zahtjeva za progon i kažnjavanje kritičara Tita i komunističkog režima samo je jedan korak. To u medijima, ali i drugdje, rade isti oni koji su stvarali ideološku podlogu ili izravno sudjelovali u uhićenjima i progonima protivnika Titove komunističke diktature sve do 1990. Želimo istaknuti da je ideja ljudskih prava u to vrijeme bila kriminalizirana, a njeni zagovornici uhićivani i zatvarani", zaključuje se u priopćenju.