NAKON što je Index otkrio da se u zagrebačkom restoranu Bonaca gostima ilegalno poslužuju prstaci, strogo zaštićena zavičajna divlja vrsta zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, obratili smo se Državnom inspektoratu u vezi s ovakvom nedopustivom praksom kakvu naši čitatelji zatiču u mnogim ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske.

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na desk@index.hr ili u inbox na našim Facebook stranicama.
 
"Budući da je u slučaju prstaca zabranjeno izlovljavanje, držanje, prijevoz, prodaja, nuđenje na prodaju i svaka druga radnja, inspekcijski nadzori vezani uz zabranjene radnje povezane s prstacima rade se po prijavama i redovnim inspekcijskim nadzorima", prvo su načelno odgovorili iz Državnog inspektorata pa su se potom dotaknuli i spornog restorana.

Kazneno djelo

"Navedeni ugostiteljski objekt bio je predmet nadzora inspekcije zaštite prirode u proteklom razdoblju i bit će s obzirom na vašu objavu i nadalje", rekli su nam o slučaju restorana Bonaca u kojem su novinari Indexa prikrivenim istraživanjem utvrdili da se gostima poslužuju prstaci.

"Ilegalno posluživanje prstaca potencijalno predstavlja i počinjenje kaznenog djela opisanog u čl.200. st.1. Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 101/2017, 118/2018) jer pretpostavlja njihov izlov, transport, skrivanje, tj. pohranjivanje prije same pripreme i nuđenja gostima", poručio je Državni inspektorat.

Na naše pitanje kome građani mogu prijaviti ovakve slučajeve, nadležni iz Državnog inspektorata odgovorili su: "Kaznenu prijavu može nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti svaki građanin, odnosno svaka osoba ako ima saznanja o počinjenju kaznenog djela. Za ovakve slučajeve najbolje je to učiniti prijavom telefonskim pozivom MUP-u."

Porezna uprava: Proslijeđeno na postupanje

Istraživanjem u restoranu Bonaca novinari Indexa za naručene prstace dobili su lažirani račun na kojem su lažno prikazani podaci o posluženoj hrani, čime se očito krše porezni propisi. Na naš upit Poreznoj upravi Ministarstva financija o tome kakav se postupak može očekivati, dobili smo sljedeći odgovor: "Prema odredbi članka 2. Zakona o Poreznoj upravi temeljna zadaća Porezne uprave je primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Nadzor poslovanja poreznih obveznika u primjeni propisa iz nadležnosti Porezne uprave obavlja se prema odredbama Općeg poreznog zakona i propisa o pojedinoj vrsti poreza. U cilju utvrđivanja pravilnosti primjene poreznih propisa provjeravaju se sve činjenice bitne za oporezivanje kod poreznih obveznika koji obavljaju registriranu djelatnost i temeljem iste ostvaruju oporezive prihode/primitke.
Međutim, odredbom članka 8. Općeg poreznog zakona kojim je uređen institut porezne tajne, nije propisano izuzeće odnosno zakonska mogućnost da podnositelj upita dobije pravo na informaciju o poduzetim mjerama i rezultatima tih mjera. Ističemo da Porezna uprava svaku zaprimljenu predstavku/upit prihvaća kao korisnu informaciju pri analizi rizika odnosno usmjeravanju i određivanju prioriteta nadzornih aktivnosti."
"Zaprimljeni upit proslijeđen je na nadležno postupanje i Državnom inspektoratu", poručili su iz Porezne uprave.

Razaranje obale

Podsjetimo, izlov prstaca u Hrvatskoj je zakonski zabranjen još 1995. godine. Lom obale koji nastaje njihovim izlovom, uzrokuje razaranje cijelog staništa životnih zajednica i nestanak autohtonih vrsta. Za obnovu biljnih i životinjskih vrsta potrebna su desetljeća tako da svatko tko sudjeluje u ovoj djelatnosti direktno nanosi štetu hrvatskoj obali i prirodnim ljepotama. Index tjednima pokušava objasniti zašto su prstaci izuzetno važan dio podmorja i kakva se šteta čini njihovim izlovom samo zbog toga da se mogu poslužiti gostima u restoranima.

>> VIDEO U zagrebačkom restoranu Bonaca poslužili su nam zabranjene prstace

Prvo smo u velikom tekstu objasnili što prstaci znače za Jadransko more i kakva se šteta čini izlovom i jedenjem prstaca, što je u Hrvatskoj i zakonom zabranjeno. Čitatelje Indexa smo već tada pozvali da prijave restorane koji poslužuju prstace, a probleme smo saželi u dvije temeljne teze:

1. Jedenjem prstaca čini se golema, trajna, laičkom oku često nevidljiva šteta,

2. Njihova konzumacija nepotreban je, primitivan i barbarski snobizam.

Prije svega, ponovimo još jednom zašto su prstaci zabranjeni.

Europski prstac (Lithophaga lithophaga) jedan je od najčešćih i najpoznatijih školjkaša u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran. U stijenama plitkih voda sjevernog Jadrana maksimalna gustoća kolonija u kojima žive kreće se oko 1500 jedinki po četvornom metru. No prosjek je mnogo manji, a raste vrlo sporo tako da mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno između 18 i 36 godina.

Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu - od alga do riba

Naši stručnjaci procjenjuju da im je životni vijek između 54 i 80 godina, a maksimalna dužina između 8 i 12 cm. Uglavnom se poslužuju veliki, rijetko manji od 7 cm.

Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili kiselinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza.