Foto: Hina

PREMA posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug Hrvatske na kraju prosinca 2015. godine spustio se na 45,5 milijardi eura ili 103,7 posto BDP-a što je 4,7 postotnih bodova niže u odnosu na godinu ranije.

Tako je po prvi puta od travnja 2014. zabilježen godišnji pad bruto inozemnog duga (za 1,1 milijardi eura odnosno 2,4 posto na godišnjoj razini) što je prvenstveno posljedica naglašenog razduživanja kreditnih institucija koje je značajnije intenzivirano u drugoj polovici prošle godine, navodi se u analizi RBA.

Naime, krajem 2015. bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 6,1 milijardi eura što je za preko 2 milijardi eura manje u odnosu na isti mjesec 2014. (godišnji pad od gotovo 25 posto). Istovremeno, smanjenje vanjskog duga kreditnih institucija za 817 milijuna eura (11,8 posto) u odnosu na studeni prošle godine najznačajnije je doprinijelo i ukupnom smanjenju bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini (za 1,7 milijardi eura odnosno 3,5 posto). S druge strane, središnja banka je povećala svoje inozemne obveze (zbog ulaganja pričuva u repo ugovore) zabilježivši snažan rast za 1,2 milijardi eura na godišnjoj razini. Prema podacima HNB-a, u istom smjeru (povećavajući vrijednost ukupnih inozemnih obveza) djelovale su i nepovoljne međuvalutne promjene i ostale prilagodbe od čak 1 milijardi eura, od čega se najveći dio odnosi na sektor države.

Inozemni dug države 15,9 milijardi eura

Prema posljednjim podacima, inozemni dug sektora opće države koncem 2015. godine dosegnuo je 15,9 milijardi eura čineći gotovo 35 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Premda je na mjesečnoj razini zabilježio pad od 204 milijuna eura (1,3 posto), u odnosu na kraj 2014. bruto inozemni dug opće države povećao se za 498 milijuna eura (3,2 posto). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem 2015. iznosila je 19,5 milijardi eura čineći gotovo 43 posto ukupnog bruto inozemnog duga RH. Tako je promatrajući prema širem obuhvatu, inozemni dug javnog sektora krajem prošle godine zabilježio snažan godišnji rast od 1,7 milijardi eura (9,7 posto).

Dug privatnog sektora u padu

S druge strane, dug privatnog sektora se koncem 2015. spustio na razinu 25,9 milijardi eura zabilježivši značajan mjesečni pad od 1,2 milijardi eura (4,4 posto), a posljedica je prvenstveno spomenutog razduživanja financijskog sektora. Posljedično je dug privatnog sektora na godišnjoj razini također zabilježio razmjerno značajan pad od 2,9 milijardi eura (10,1 posto). Međutim, u 2015. godini je zabilježen nastavak trenda rastućeg inozemnog zaduživanja privatnih nefinancijskih poduzeća čiji je dug dosegnuo 11,7 milijardi eura rastući po godišnjoj stopi od 4,7 posto.

"Obzirom na izdašnu inozemnu likvidnost i povoljnije uvjete financiranja (dodatno potaknute ESB-ovom politikom monetarnog popuštanja), tijekom 2016. godine očekujemo nastavak zaduživanja domaćih poduzeća (višeg kreditnog rejtinga) na inozemnim financijskim tržištima", prognoziraju analitičari RBA.