Tekst: J.D.
Foto: eZadar (Ilustracija)

DVADESET godina nakon pada Berlinskog zida, Hrvatska se po BDP-u nalazi iza Slovenije, Češke, Slovačke i Estonije, te tako zauzima peto mjesto među zemljama centralne Europe, objavio je u svom članku The Economist.

Slovenci debelo vode listu s BDP-om od 24,180 dolara po glavi stanovnika, Česi i Slovaci kreću se oko 16,000, Estonci su blizu 14,000, a u Hrvatskoj je BDP po glavi stanovnika 13,220 dolara. Cijeli blok zemalja koje su sačinjavale bivšu Jugoslaviju daleko je iza Hrvatske.

Jugoslavija negativan primjer

Ipak, Hrvatska je prije 20 godina bila ispred zemalja kojima danas gleda u leđa, budući da je funkcionirala u poluotvorenom sastavu bivše Jugoslavije, dok su ostale bile iza Željezne zavjese.

"Središnja Europa danas bi, promotrena očima iz 1989. godine, izgledala kao nemogući san. Cijela generacija odrasla je u slobodnim društvima vođenim zakonom. Strah od ekonomske propasti i političkog kaosa pokazao se neopravdanim. Deset zemalja uspelo se ljestvama do Europske unije, a još dvije, Hrvatska i Albanija, pridružile su se NATO-u", piše Economist.

"Što se tiče neriješenih i novih problema s kojima se regija sada suočava, glasači, a ne ljudi izvana odlučuju kako ih riješiti. Odvjetnici, suci i policija zbacili su okove Komunističke partije. Sudovi su možda spori, političari se vole svugdje miješati, a podmićivanje je problem, ali nitko ne može računati na to da će se izvući bez posljedica", nastavlja se u tekstu.

"Ogromni izuzetak je bila bivša Jugoslavija, 1989. uzorak multietničkog ustroja i pluralizma, na pola puta između centralnog planiranja socijalizma i okrutnog i dalekog svijeta zapadnog kapitalizma. Ona je i dalje primjer, ali grozan primjer. Cijelo desetljeće vanjski svijet nije mogao zaustaviti etno-nacionalističke paravojske da stare zamjerke pretvore u krvavu osvetu. Oko 140,000 ljudi poginulo je u ratovima u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu, dok su autoritarni političari čistili zemlje od onih koje su smatrali subverzivnima ili manje vrijednim ljudima", navodi Economist.

Razlozi

Upravo u ratu i kasnijem razdoblju treba tražiti razloge zaostatka za drugim zemljama regije. Problem u Hrvatskoj je što se razlozi prečesto traže u samom ratu, a premalo u politici. Istina, Slovenija, Slovačka, Češka i Estonija uživali su u jačim stranim investicijama u vrijeme u kom je Hrvatska vodila rat za oslobođenjem svog teritorija. No, to nije jedini razlog. Kao što sama ljestvica pokazuje, Hrvatska je i dalje ispred velikog dijela regije, što znači da se svi problemi ne mogu pripisati isključivo ratu, nego i razdoblju u kojemu je poduzetnička klima bila dirigirana s jednog mjesta – središnjice zna se koga.

Ako nekome dolazi kao utjeha, najbliža ekonomija bivše Jugoslavije je Crna Gora, koja ima BDP po stanovniku od 6,510 dolara, iza nje je Srbija s 5,480 najniže je BiH s 4,080, a i Bugarska i Rumunjska kao zemlje članice EU zaostaju za Hrvatskom za oko 5,000 dolara po glavi stanovnika.