HRVATSKA je i danas najopasnije mjesto u Europi što se tiče velikih vrućina. Za našu obalu Jadrana, od Istre pa do krajnjeg juga, i danas je upaljen crveni alarm, što se jasno vidi na Meteoalarmovoj karti. Žuti meteoalarm upaljen je za većinu područja u unutrašnjosti.

Današnji dan samo je nastavak toplinskog vala koji prži Europu i Hrvatsku. Kolike su temperature možda najbolje govori podatak kako je u Splitu u dva ujutro izmjereno 29,8 stupnjeva, a u Senju 28,9, kao i u Dubrovniku.

>> Još jedna vruća noć: U Splitu i Hvaru u 2 ujutro je bilo 30 stupnjeva

Što nas čeka danas?

Prevladavat će sunčano, vrlo toplo i vruće, piše DHMZ u svojoj dnevnoj prognozi. Na kopnu će uz dnevni razvoj oblaka biti lokalnih pljuskova i grmljavine, osobito u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.

Na Jadranu sjeverozapadnjak i zapadnjak, a prema kraju dana na sjevernom Jadranu zapuhat će bura. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 35 °C, na istoku i u gorju malo niža. Drugim riječima, i danas popodne, kad su najveće temperature, vani nas čeka pakao.

A sutra?

Na kopnu djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku te mjestimičnu kišu, pljuskove i grmljavinu, a osobito u istočnim krajevima pljuskovi mogu biti izraženi. Na Jadranu pretežno sunčano i vruće, ali je poslijepodne moguć poneki pljusak, ponajprije na sjevernom dijelu. Vjetar većinom slab, duž obale ujutro umjerena, na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana i jaka bura. Vjetar će sredinom dana oslabjeti, a u Dalmaciji okrenuti na sjeverozapadnjak.

Najniža temperatura od 18 do 20, na Jadranu od 24 do 27. Najviša dnevna od 26 do 30, a na Jadranu od 32 do 35 °C.

Zaštitite se

Državna uprava za zaštitu i spašavanje izdala je preporuke za toplinski val koji pogađa zemlju. Upozoravaju da meteorolozi za danas i nastavak tjedna najavljuju visoke temperature zraka, koje mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru.

Budući da pravovremene preventivne mjere mogu umanjiti broj oboljelih i umrlih od toplinskih valova, u podsjećaju na preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za zaštitu od velikih vrućina:

- rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine (pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Osvježiti se možete tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka, kao što je limunada, i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.)

- izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

- osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta

- tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

- nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

- koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela

- jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, kako bi organizmu vratili izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

- nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 °C danju, a 24 °C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

- koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

- smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

- ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

- električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Klonite se vrućine

- sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću
- ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi)
- izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.

Potražite sjenu

- ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
- redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
- prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
- ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

Pomozite drugima

- posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana.
- razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
- ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

- ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu
- popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja
- smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu
- pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, smoothie od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć
- savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju
- Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25-30 ˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39 ˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine važno je pridržavati se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.