IZVRŠNI odbor ogranka HND-a pri HTV-u očitovao se o slučaju Ivane Šikić, novinarke HTV-a i djevojke ubijenog pripadnika tzv. zločinačke organizacije Davora Zečevića, kao i o spornom mailu novinarke Ivane Dragičević.

Izvršni odbor smatra kako je mail, u kojem je Dragičević postavila pitanje objektivnosti Ivane Šikić s obzirom na milje u kojem se kreće, bio isključivo privatne prirode i namijenjen korespondenciji s kolegama.

"Mail nije bio namijenjen javnosti, niti je bila namjera da on ondje završi. Stoga je zahtjev da se Dragičević i službeno izjasni o mailu nedopustiv", zaključio je Izvršni odbor.

U slučaju Ivane Šikić zaključili su kako se poštuje svačiji privatni život, no privatni život novinarke javne televizije ne može biti samo njezina stvar jer postoji mogućnost da se privatna razmišljanja reflektiraju na njen posao.

Slučaj HRT-ove novinarke Ivane Šikić, koja je bila u vezi s ubijenim Davorom Zečevićem Zecom, potaknula je, podsjećamo, novinarku zaposlenu u istoj televizijskoj kući, Ivanu Dragičević-Veličković, da se zapita "vlada li HRT-om mafija" - i da to pitanje pošalje prisavskom ogranku HND-a. Slučaj Šikićke je, između ostalog, potaknuo i polemiku oko toga trebaju li novinari kao osobe koje se bave javnim poslom, činio ih on više ili manje medijski eksponiranima, pripaziti na događanja u svom privatnom životu - na što god se odnosilo to "pripaziti".

Vanja Sutlić, glavni ravnatelj HRT-a, u izjavi za jedan dnevni list jučer se i nije pretjerano zauzeo za Šikić, kazavši kako smatra da bi svatko tko se bavi javnim poslom "trebao voditi više računa o tome s kime se druži".

HRT-u profesionalni propusti važniji nego privatni

"S kim se druže" nisu valjda prema Sutlićevim kriterijima pretjerano pazili ni neki drugi novinari HRT-a, što ih ipak, kako je pokazala dosadašnja praksa na Prisavlju, nije koštalo posla. Bio je tu Petar Vlahov koji se, primjerice, družio s osobama koje su medijima prodale njegove golišave fotografije. U tom slučaju HRT je zauzeo stav da se neće petljati u privatni život svojih zaposlenika, pa privatni skandal nije uvelike utjecao na njegov posao. Medijima nije promaknuo ni fizički okršaj nekadašnjeg urednika i voditelja "Dnevnika" HTV-a Danka Družijanića dok je putovao trajektom na Hvar, koji je zaradio prekršajnu prijavu, kao i muškarac koji ga je udario. To nije imalo baš nikakav utjecaj na njegov poslovni život, no Družijanić je zato krajem prošle godine bio suspendiran zajedno s Goranom Rotimom zbog emitiranja Mesićevog proustaškog govora, preuzetog s Indexa.

Dijana Čuljak, koja se također spominje u ne tako internom pismu kolegice joj Ivane Dragičević-Veličković, kao ona zbog koje mafija vlada HRT-om, također je svojedobno dobila packu HRT-ova Programskog vijeća zbog profesionalnog propusta, kada zbog njezina nepojavljivanja nisu emitirane večernje vijesti. HRT se nikada, međutim, nije petljao u privatni život Dijane Čuljak, pa ni onda kada se pisalo o njezinoj burnoj vezi s Vladom Kasalom, poznatom po problemima s drogom i fizičkim okršajima, a koji jednom prilikom navodno nasrnuo i na Čuljak.

Fizički okršaj je, s druge strane, koštao posla voditeljicu Tanju Tomić, kojoj nakon privatnog skandala, kada se u jednom kafiću potukla sa sada već bivšim suprugom Mislavom Margetićem, na RTL-u nije produžen ugovor o radu.

Najpoznatiji HRT-ov slučaj "journalists go bad" bio bi onaj Silvije Luks, novinarke zbog čijih se izvještaja iz Washingtona vodstvo državne televizije javno ispričalo gledateljstvu. Luks, je, naime, proglašena krivom od strane Etičkog povjerenstva zbog nepoštivanja nadređenih, blaćenja kolega i neprofesionalnog izvještavanja - njezin kritički osvrt o radu kolega i procjene o pobjedniku američkih predsjedničkih izbora izazvali su svojevremeno tijekom njezina javljanja zgražanje gostiju emisije “Otvoreno”. Nedugo prije toga u javljanju za Dnevnik, Luks je tada aktualnog Bushevog protivnika imenovala kao “senatora Kennedyja”. Kontroverzu je izazvao i njezin sin Vibor Kalođera, inače zaposlenik hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu (posao za kojega sa pisalo da mu ga je sredio Miomir Žužul). Za njega su mediji spekulirali da je na internetu tjednima objavljivao dnevnik u kojem je ismijavao svoje radno mjestu i Ameriku. Kada se u medijima počelo spekulirati da je upravo on autor spornog bloga, isti je izbrisan.

I Nacional povlači granicu između privatnog i poslovnog, osim ako se ne zakačite za Pukijeve prijatelje

Kolumnist i novinar Nacionala Srećko Jurdana svojevremeno se našao u središtu skandala nakon što je uhićen zbog sumnje da je fizički napao suprugu i njihova 10-godišnjeg sina. O tome se neko vrijeme pisalo, da bi kasnije, kao uostalom i svaki drugi skandal, sve bilo zaboravljeno. Ivo Pukanić, koji u svojim kolumnama nerijetko poziva na moral, pa odmah u drugoj rečenici uskače sam sebi u usta blateći kog stigne (uključujući i vlastite suradnike kojima bi netom prije dao otkaz - primjerice autora kolumne "Vijenci i kaktusi" Ivana Starčevića koji je dobio otkaz jer je neumjesno pisao o Borisu Novkoviću nakon smrti njegova oca), nedavno se i sam našao u središtu skandala - kada ga supruga Mirjana nije željela pustiti u stan, pa je intervenirala i policija, a kasnije i Hitna pomoć i neizostavna Sanja Sarnavka. Osim štete nanesene njegovoj privatnoj osobi, većeg utjecaja na njegov posao nije bilo, jer bičevanje samog sebe kao vlasnika Nacionala bilo bi i više nego apsurdno.

Skandali imperativ u entertainmentu

Izvan svake gore navedene kategorije spadaju ona televizijska lica kojima su skandali imperativ u poslu, primjerice kolumnistica Nove TV Alka Vuica (koja iza sebe ima više skandala, počevši od kojekakvih izbacivanja iz klubova, golišavih fotografija i vožnje pod utjecajem alkohola), tu je i voditeljica televizije Z1 Lana Pavić koja je taj posao i dobila upravo zahvaljujući skandalima ili primjerice RTL-ova Vanja Halilović koja je neko vrijeme punila novinske stupce zahvaljujući navodnoj vezi sa zauzetim Goranom Ivaniševićem.

Trebaju li oni koji se bave javnim poslom - a nisu medijske ličnosti, kako bi to Sutlić kazao, pripaziti na to s kim, kada i gdje se druže, pitanje je na koje vjerojatno nema pravog odgovora. U slučaju Ivane Šikić novinari HRT-a , koji nisu željeli službeno komentirati njezinu situaciju, u neslužbenom razgovoru kažu kako ipak smatraju da se njezin privatni život ne bi trebao nikoga ticati. Nesporno je, kažu, da svatko ima pravo na privatni život.

"Smatram da kada je novinar u nekoj lošoj privatnoj situaciji, da treba postojati neka solidarnost i kolegijalnost. Ako se netko nalazi već na podu, nije nimalo džentlmenski da ga drugi još dodatno udara", kazao je u jučerašnjem razgovoru za Index potpredsjednik Hrvatskog novinarskog Društva Zdenko Duka, dodavši kako se urednici ne bi trebali miješati u ljubavni život svojih novinara, ali da bi trebali biti odgovorni u smislu da moraju točno znati koji im ljudi što rade i u kojem se miljeu kreću - kako bi se izbjegao eventualni sukoba interesa. "Novinari, naime, ne bi trebali izvještavati o nečemu u čemu su glavni akteri ljudi s kojima su oni bliski", kaže Duka.

B.S./J.Da.