Foto: FAH

GUVERNER HNB-a Boris Vujčić rekao je kako se 2016. očekuje nastavak rasta izvoza i oporavak osobne potrošnje i investicija, ali da i dalje postoji potreba za provođenjem strukturnih reformi koje bi u srednjem i dugom roku povećale moguću stopu rasta gospodarstva, piše N1.

Vujčić je na 19. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji ocijenio da je hrvatska gospodarska struktura i dalje razmjerno nepovoljna, da je za ubrzanje rasta potrebno ovladati kompleksnijim i naprednijim proizvodima i uslugama te da prvi korak na tom putu treba biti uklanjanje prepreka koje poduzetnicima otežavaju poslovanje pojednostavljivanjem poslovnog okružja i sustavnom provedbom jednostavnijeg i stabilnijeg regulatornog okružja.

Vujčić je rekao da se u ovoj godini očekuje nastavak rasta gospodarske aktivnosti uz blago ubrzanje na 1,8 posto te da bi osobna potrošnja mogla porasti za 1,8 posto uslijed daljnjeg rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstva, koji, smatra, proizlazi iz nastavka povoljnih kretanja na tržištu rada. Ocijenio je da su plaće u Hrvatskoj niže nego što se mislilo te da to pokazuje da je Hrvatska i konkurentnija nego se mislilo.

Rastući potrošački i poslovni optimizam

Kazao je da je na povoljna kretanja potrošnje i investicije utjecao i rastući potrošački i poslovni optimizam te da je kretanje indeksa pouzdanja u Hrvatskoj bilo vidno povoljnije nego u EU. Nakon rasta od 1,6 posto lani, bruto investicije u fiksni kapital u tekućoj godini bi mogle nastaviti ubrzano rasti, a rastu investicija u ovoj godini podjednako bi mogli doprinijeti i javni i privatni sektor, naveo je, dodavši da rast investicija opće države prvenstveno proizlazi iz snažnijeg korištenja sredstava iz EU fondova, odnosno da se i u 2016. očekuje značajan raspored sredstava iz EU. Rekao je da fondovi trebaju imati sve veću ulogu u financiranju investicijskih projekata te da se očekuje da bi se ove godine raspoređena sredstva mogla nastaviti povećavati i biti za više od 1 posto BDP-a veća od uplata u EU.

Potražnja poduzeća i stanovništva za kreditima raste, najviše zbog rasta pouzdanja potrošača i investicijske potražnje. U prvom tromjesečju ove godine plasmani poduzećima su povećani nakon dvije godine pada, a u 2016. se očekuje njihov blagi rast od oko 1 posto. Vujčić je rekao da bi se razduživanje stanovništva moglo nastaviti , a krediti stanovništvu mogli smanjiti za oko 1 posto.

Pozitivne promjene

U nastavku, Vujčić je naveo da je fiskalna prilagodba lani bila snažna i premašila očekivanja HNB-a, Europske komisije i nositelja fiskalne vlasti te da se manjak konsolidirane opće države smanjio na razinu od 3,2 posto BDP-a. "Ostvareni je rezultat povoljniji od razine deficita koju je bilo potrebno dosegnuti u 2015. u sklopu procedure pri prekomjernom deficitu te je tako Hrvatska napravila značajan korak prema njezinom okončanju", kazao je .

Vujčić je ocijenio da se u gospodarstvu u posljednje tri godine događaju pozitivne promjene, da se vidi usmjerenost na strana tržišta, što je preduvjet viših stopa rasta i životnog standarda. Rekao je da su promjene u izvozu i njegov snažniji oporavak počeli tek nakon ulaska u EU, ali i da je unatoč pomacima, struktura hrvatskog izvoza još nepovoljna u odnosu na usporedive zemlje, da je niska zatupljenost visoko-tehnoloških proizvoda te raznih poslovnih usluga. Naveo je da u izvozu raste važnost srednjih i malih poduzeća te da u njima smatraju da je glavna prepreka njihovu poslovanju institucionalno okružje.

"Mislim da je ukidanje pečata dobro, ali da bi to trebao biti samo početak puno kompleksnijih promjena", rekao je Vujčić o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata.