U NOVOJ vijećnici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u ponedjeljak je poslijepodne predstavljena radna verzija studije gospodarskog iskorištavanja geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara, koja je i mjesto gradnje prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj.

Radnu verziju studije pod nazivom "Izvodljivost programa gospodarske uporabe geotermalne energije na lokaciji Velika Ciglena" delegaciji Grada Bjelovara predvođenoj gradonačelnicom Đurđom Adlešić predstavili su prof. dr. sc. Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dipl. ing. Zlatko Komerički iz Instituta za energiju i zaštitu okoliša (Ekonerg), dipl. ing. Niko Dalić iz INA-e i dipl. ing. Nikola Bruketa, savjetnik predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Prema studiji, u prvoj fazi iskorištavanja geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni predviđena je izgradnja same geotermalne elektrane – toplane, dok bi u drugoj fazi bilo moguće izgraditi komplekse za hidroponski uzgoj povrća, plastenike za uzgoj cvijeća te uzgajalište riba. Treća faza predviđa izgradnju toplovoda od Velike Ciglene do Bjelovara te opskrbu grada toplinskom energijom. Prema studiji, ukupna vrijednost projekta kreće se oko 356 milijuna kuna, od čega na izgradnju geotermalne elektrane otpada 148 milijuna kuna.

Stručnjaci smatraju kako je geotermalni izvor u Velikoj Cigleni s temperaturom vode od 170 stupnjeva Celzijusevih najpogodniji za gospodarsko iskorištavanja od svega šest sličnih geotermalnih lokacija u Hrvatskoj. Inače, za izgradnju prve hrvatske geotermalne elektrane na lokaciji u Velikoj Cigleni interes su iskazala tri strana investitora: njemački Siemens AG, američko-izraelski Ormat i islandski Enex.

Izradu Studije je na inicijativu Grada Bjelovara i uz potporu Vlade Republike Hrvatske krajem 2006. godine od Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naručila Hrvatska elektroprivreda, a u njenu izradu uključio se niz vodećih hrvatskih stručnjaka iz područja ekonomije, energetike i agronomije.

Javna prezentacija ove Studije održat će se u rujnu mjesecu u Bjelovaru.