NAJVEĆI slovenski trgovački lanac "Mercator", odnedavno u žiži zanimanja javnosti zbog spekulacija o ulasku rusko-srpskog kapitala, ostaje za sada u većinskom vlasništvu domaćih dioničara, s neizvjesnim izgledima da postane "regionalni lider" na tržištu Hrvatske, Srbije i BiH, gdje je zadnjih šest godina figurirao kao vodeći izvoznik kapitala i proizvoda iz Slovenije.

Direktor "Mercatora" Žiga Debeljak najavio je, doduše, da će tvrtka s petnaestak tisuća zaposlenih ove godine investirati 130 milijuna eura, kako bi ostvarila 5-postotni godišnji rast, te se povezivati s partnerima u regiji, gdje želi istaknutije mjesto i tržišni udjel, no domaći ekonomisti upozoravaju da je "Mercator" sa svojom sadašnjom strukturom i poslovnom ekspanzijom te granice već prešao.

O tome govore i zaključci nadzornog odbora, koji je u četvrtak prijašnju upravu i direktora Zorana Jankoviča optužio za preinvestiranje, najavljujući reviziju.

"Glasovat ćemo protiv isplate nagrade Jankoviču", rekao je Boško Šrot, direktor Pivovarne Laško, jednog od većih dioničara "najboljeg trgovca u susjedstvu", kako se Mercator reklamirao u vrijeme Jankoviča.

Šrot tvrdi da je bivša uprava lani u investicije namijenila 300 milijuna eura, što se smatra neracionalnim s obzirom na ostvarenu dobit, dok kod nekih investicija, ističe Šrot, postoji i sumnja o nepravilnostima, o čemu namjerava obavijestiti dioničare na godišnjoj skupštini u svibnju.

Novi vlasnici, Pivovarna Laško i Istrabenz, koji su ušli u Merkator lani preuzevši dionice državnih fondova SOD i KAD, i koji odnedavno zajedno s povezanim ulagačima kontroliraju natpolovični udjel, kao problematičnu odluku navode preuzimanje manje mreže trgovina velenjske ERA-e u Hrvatskoj (nastale spajanjem s Tornadom), na što je otišla četvrtina lanjskih investicija.

Šrot je izrazio sumnju da je Jankovič posao izveo jer ga je ukalkulirao u planirani menadžerski otkup kojim su on i bivša uprava namjeravali preuzeti četvrtinu vlasništva u Mercatoru, a što je propalo nakon smjenjivanja Jankoviča, u što je bila upletena i politika.

Jankovič je jedan od najuspješnijih slovenskih menadžera proteklog desetljeća, a njegov se uspjeh tumačio i dobrim osobnim vezama s krugom bivšeg predsjednika Milana Kučana, koji je u vrijeme Mercatorove najveće ekspanzije tvrdio da uspjeh te korporacije pokazuje kako su Slovenci talentirani za trgovinu i da s regionalnim širenjem Mercatora dolazi i do poboljšanja političkih odnosa u regiji.

Krug Jankovičevih istomišljenika u nemilosti je sadašnje vlade Janeza Janše, a dosadašnja ekspanzija korporacije, koja u Sloveniji kontrolira skoro polovicu maloprodaje, postala je neizvjesna. O dosadašnjoj nevjerojatnoj ekspanziji Mercatora govori i činjenica da je njegov bivši direktor svoj suvlasnički paket prodao po 370 eura za dionicu, što je desetorostruko viši iznos od onoga koji je morao platiti kad je od 1995. do 1998. dionice kupio.

Britanski investicijski fond "Altima", koji je prošlog tjedna kupio Jankovičeve dionice i želi doći do četvrtine vlasništva u "Mercatoru", vidi u Sloveniji organizacijsku bazu za moguću ekspanziju na jugoistok, ali upozorava na to da će tvrtka izgubiti pozicije zbog sve većeg pritiska stranih trgovačkih lanaca i da za ekspanziju u inozemstvo nema vlastitih sredstava.

Nastojanja britanskog fonda naišla su na nervozne reakcije u slovenskoj javnosti zbog sumnje da bi preko njih u Merkator mogao ući sumnjivi srpsko-ruski kapital. Iako zanijekana, navodna veza britanskog investicijskog fonda, registriranog na Kajmanskim otocima, s tajkunima iz Srbije Miroslavom Miškovićem i Milanom Bekom, ukazala je na problematičnost "nedovršene tranzicije" kad je riječ o vlasničkoj strukturi vodećih slovenskih poduzeća.

U njima još uvijek dominira isprepletena veza državnih i paradržavnih fondova, te lobističkih utjecaja i stranačkih interesa. Najsvježije dvotjedne polemike oko dileme smije li se prepustiti dolazak većinskog stranog kapitala u najveću slovensku trgovačku tvrtku, te oko "slovenskog nacionalnog interesa" u industriji i bankarstvu, pokazale su da ni nova vlada Janeza Janše, iako deklarirana za nastavak privatizacije i liberalizacije, ne može ignorirati već uvriježeno stajalište javnosti da najbolja slovenska poduzeća moraju ostati u domaćem vlasništvu pa je prisiljena popuštanju.

Janšin ministar za gospodarstvo Andrej Vizjak izjavio je tako ovih dana da će i privatizacija banaka, energetskog sektora i državnih udjela u drugim osjetljivim sektorima, poput telekomunikacija, teći vrlo promišljeno i uz uvažavanje državnih interesa. S druge strane, lijeva opozicija zato napada vladu da ne želi odlazak države iz neprivatiziranog sektora, nego naprotiv da jača svoj utjecaj, kako bi stvorila materijalnu podlogu za barem još jedan četvorogodišnji mandat.

Ponuda britanskog investicijskog fonda otvorena je do 28. travnja, a Britanci tvrde da neće povećavati već ponuđenu cijenu od 41.000 tolara po dionici. S tom cijenom, smatraju slovenski burzovni analitičari, oni neće moći preuzeti četvrtinu udjela za koji su izrazili interes, jer je u međuvremenu na burzi cijena prestigla taj iznos.