Foto: AFP

GODINU dana nakon zabranjivanja Povorke ponosa u Beogradu zbog nesposobnosti države da zaštiti sudionike povorke od prijetnji huligana, Beograd za mjesec dana ima treću priliku pokazati da ne diskriminira građane Srbije prema seksualnoj orijentaciji. 

10. listopada gay-Srbija i svi oni koji je podupiru okupit će se u parku Manjež u samom centru grada, odakle će se kretati Nemanjinom do zgrade Vlade Srbije, Ulicom kneza Miloša, Masarikovom, a završit će tulumom u Studentskom kulturnom centru. "Ove godine je podrška LGBT populaciji nesumnjivo jača i ona je došla eksplicitno od svih političkih stranaka izuzev DSS-a (Demokratska stranka Srbije, op. a.)", kazao je za B92 docent na Fakultetu za sigurnost Zoran Dragišić koji vjeruje da će ovog puta Povorka ponosa biti održana, i to baš zbog jasno izražene političke podrške, koja je prošle godine izostala.

"Političari su podcijenili narod u Srbiji"

On pretpostavlja kako će policija ove godine ozbiljno reagirati i zaštititi sudionike Pridea. "Čini mi se da su političari prošle godine podcijenili narod u Srbiji, vjerujući da je homofobičan i ksenofobičan u onoj mjeri u kojoj su oni. Ove godine su shvatili da će, ukoliko zaštite sudionike Pridea, dobiti puno više političkih bodova i to je ono što kod mene budi nadu da će skup proći bez ikakvih problema", objasnio je Dragišić.

Srbija, naime, po treći put pokušava održati Povorku ponosa. Prvi je Pride 2001. godine prekinut zbog velikog antigay prosvjeda kada je pretučeno 40 sudionika Povorke ponosa. Taj dan, 30. lipnja u središtu Beograda pripadnici navijačkih i ekstremnih desničarskih skupina napali su i pretukli, osim sudionika povorke, i novinare, ali i neke slučajne prolaznike. Prvi incidenti izbili su još prije početka parade, a skup je ostao zapamćen po slaboj reakciji policije.

"Srbija je pala na ispitu ljudskih prava"

Gay populacija osam je godina čekala na organizaciju nove Povorke ponosa, no samo 48 sati prije održavanja uredno najavljene parade organizatori su na sastanku s premijerom Mirkom Cvetkovićem dobili rješenje MUP-a da im ovi ne mogu jamčiti sigurnost skupa velikog rizika planiranog za 20. rujna. Inzistiralo se da se povorka premjesti iz centra grada, što su organizatori odbili.

Krenule su salve kritika organizacija za ljudska prava i ostalih nevladinih skupina na račun policije i države koja nije pokazala volju da se obračuna s ekstremističkim nasilnim skupinama. "Usprkos izjavama podrške s najviših razina u Srbiji, država je ostala samo na riječima. Srbija je pala na ispitu ljudskih prava, slijedi joj popravni. Jer mi nismo kapitulirali i već sad s MUP-om krećemo u dogovore za organizaciju gay povorke 2010. godine", kazala je tada Milica Đorđević, jedna od osam organizatora gay parade.

Drugim riječima, organizatori su ocijenili da im je podrška koju su dobili od države stigla prekasno te da je bila samo deklarativna. Umjesto da se zauzme za njihova ljudska prava, državni tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić je tom prilikom kazao kako su otkazivanjem Parade ponosa njezini organizatori "pokazali najviši stupanj odgovornosti jer su stali u zaštitu najviših vrijednosti, a to su život i sigurnost građana".

I dalje velik broj protivnika ovakvih skupova

Međutim, iako sve veći broj političara podržava Povorku ponosa, prema istraživanju CESID-a (Centar za slobodne izbore i demokraciju) u Srbiji je i dalje velik broj protivnika ovakvih skupova, ali je ipak sve manje onih koji podržavaju nasilje, kazao je programski direktor CESID-a Đorđe Vuković. Ocijenio je kako je srpsko društvo i dalje tradicionalno te da strahove od različitosti ne mijenja tako brzo ni tako radikalno.