RENATA Horžić i Siniša Pušić podignuli su kredit kod Privredne banke Zagreb s promjenjivom kamatnom stopom od 4,03%, odnosno 4,25%. Nakon što im je banka više puta podignula kamatu, koja je u jednom trenutku iznosila i 6%, podignuli su tužbu pred hrvatskim sudovima koji su slučaj proslijedili Europskom sudu pravde. Jedanaest godina nakon, Europski sud pravde riješio je u njihovu korist i odbio sve argumente PBZ-a.

 

Prema navodima tužitelja nisu postojali određeni parametri za povećanje, odnosno spuštanje kamatne stope. Iako su prema hrvatskim zakonima banka i klijenti trebali potpisati dodatak ugovora u kojem bi odredili fiksne marže kao i parametre izmjene stope, to nije napravljeno.

 

Iz banke su se izvlačili da zakon nije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije, a prema rješenju ovog suda od 12. listopada, njihova tvrdnja je pobijena.

 

 

"Članak 23. i članak 30. stavak 1. Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ treba tumačiti na način da im nisu protivne nacionalne odredbe kao što su one o kojima je riječ u glavnim postupcima, kojima se vjerovniku, pod prijetnjom prekršajnih sankcija, nameće dužnost poštovanja obveza u pogledu promjenjive kamatne stope u vezi s ugovorima o kreditu koji postoje na dan stupanja na snagu tih odredaba jer ti ugovori o kreditu ne potpadaju pod materijalno područje primjene navedene direktive, a ni te obveze ne predstavljaju njezinu provedbu", stoji u odluci suda.

 

Drugim riječima, PBZ nije imao pravo samovoljno dizati kamatu bez da su klijenti znali pod kojim uvjetima će im se podići kamata.

 

Konačnu presudu ipak će donijeti Općinski sud u Bjelovaru jer je ovaj slučaj zaustavljen na tom sudu dok Europski sud pravde ne donese svoju odluku.

Peđa Grbin pozvao guvernera HNB-a da istraži sve banke

 

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin danas je u Saboru nakon stanke komentirao ovu odluku Europskog suda pravde.

 

"Jasno je da je Sud u ovom trenutku stao na stranu hrvatske države, zakona koji je predložila Vlada Zorana Milanovića, a donio ovaj Hrvatski sabor, a protiv banaka", rekao je Grbin u Hrvatskom saboru nakon zatražene stanke.

 

Grbin ističe kako je "jasno da se radi o potencijalnim kaznama koje mogu iznositi i devet milijardi kuna", da se radi o pitanju koje je, "potencijalno financijski teže za banke nego je bilo pitanje konverzije kredita u švicarskim francima". Jasno je, kaže, i zašto banke ne žele da se postupak radi konverzije kredita u švicarskim francima vodi pred euroskim pravosudnim sustavom, nego s tim "bježe" u Washington.

 

Guvereneru HNB-a Borisu Vujčiću, koji je u tom trenutku sjedio u Saboru, poručio je kako nema nikakve zapreke da, kad se vratit u ured naloži pokretanje postupaka protiv svih banka koje su kršile odredbe spomenutog zakona.

 

"Po određenim procjenama radi se o nekakvih stotinu tisuća kredita u kojima banke nisu ispoštovale svoju ugovornu, odnosno zakonsku obvezu", rekao je Grbin.