77 TISUĆA britanskih zatvorenika konačno bi moglo dobiti pravo glasa na lokalnim i parlamentarnim izborima. Tu je odluku donio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, jer smatra da se oduzimanjem prava glasa zatvorenicima teško krše osnovna ljudska prava.

"Ovakva odluka neće za posljedicu imati garanciju prava glasa za svakog zatvorenika. Moramo razmotriti postoje li kategorije zatvorenika koje bi mogle ostvariti to pravo. Osoba koja je na određeno vrijeme lišena slobode, ostaje i bez društvenih prava. Konačno, zabrana prava glasa ne bi trebala biti ukinuta osobama koje moraju odslužiti dugogodišnju kaznu." - za BBC je izjavio britanski Lord Chancellor (jedan od najviših državnih dužnosnika zadužen za funkcioniranje sudstva). 

Sudsku bitku za prava zatvorenika započeo je John Hirst još dok je služio kaznu u Rye Hill zatvoru u Warwickshireu. 54-godišnji Hirst danas je slobodan čovjek koji živi u Hullu, a o svojoj borbi priča kao o razdvajanju zločina od prava za sudjelovanje u društvenim procesima.

"Vladino stajalište bilo je pogrešno i Sud za ljudska prava složio se s tim. Nije bitno o kako se teškom zločinu radi, jer se osnovna ljudska prava ne smiju kršiti. Svatko mora imati pravo glasa." - kazao je Hirst.

U veljači 1980., Hirst je osuđen na 14 godina zatvora radi ubojstva kućevlasnice Bronie Burton. Njegova molba da mu se ustupi pravo glasa iz zatvora prvotno nije naišla na odobrenje. Hirts se odlučio žaliti Vrhovnom sudu, no ponovo nije imao uspjeha. No, čak 17 sudaca iz "Velike komore" Suda za ljudska prava složilo se kako odluka Vlade o ukidanju prava glasa zatvorenicima na lokalnim i parlamentarnim izborima, koja datira iz 1983., nije u skladu sa zakonom o osnovnim ljudskim pravima.

Hirstu je dobio 16 tisuća funti za podmirenje sudskih troškova, ali ne i odštetu.  

Velika Britanija jedna je od zemalja potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima koja garantira slobodu i pravo glasa, a odnosi se i na zatvorenike. Europski suci tvrde kako bi pravo glasa trebalo biti pravo, a ne privilegija. Iako ta prava nisu apsolutna, pojedinim zemljama je sudski određen način na koji se smije primjenjivati odluka o zabrani prava glasa. Svaka takva restrikcija mora imati legitiman cilj, te mora biti proporcionalna.

Što se tiče zatvorenika, suci se slažu da oni uživaju sva fundamentalna prava zajamčena konvencijom, osim naravno, slobode.

"Ova odluka Suda za ljudska prava pokazala je kako zatvorenici gube svoju slobodu, ali ne i svoj identitet ili građansko pravo. Zatvorenici moraju biti kažnjeni za svoja nedjela, ali isto tako moraju razmišljati u povratku u društvo. Osnova za to je pravo glasa." - izjavio je Juliet Lyon, predsjednik zaklade "Prison Reform".

"Nema načina na koji možemo od zatvorenika napraviti poštenog građanina, kad je prva stvar koju činimo u zatvoru prisiljavanje osuđenika na "civilnu smrt". Zatvor bi trebao biti mjesto za rehabilitaciju i mjesto gdje zatvorenici uče biti dio društva. To nije izvedivo bez pripadajućeg prava glasa." - kazao je Bobby Cummines, glavni operativac humanitarne udruge "Unlock" koja se bavi pravima bivših zatvorenika.

Fascinira podatak da zemlja koju mnogi smatraju kolijevkom demokracije zakonski diskriminira dio svojih građana, ali zato se možemo pohvaliti činjenicom da je u tom smislu Hrvatska naprednija od Velike Britanije. Naši zatvorenici, naime, imaju pravo glasa.