JOSE MANUEL BARROSO, predsjednik Europske komisije, danas je izjavio kako Europska Unija mora usvojiti zajedničku energetsku politiku, uključujući stvaranje Unijih strateških rezervi nafte i plina kako bi se moglo intervenirati u slučaju krize.

Barrosova izjava dolazi dva mjeseca nakon što je Rusija, nastojeći prisiliti Ukrajinu na veću cijenu ruskog plina, izazvala velike poremećaje na europskom tržištu energenata i strah da bi se mogli ponoviti šokovi poput arapskog naftnog embarga koji je 1973. godine bacio mnoge zapadne ekonomije na koljena.

Barroso je uz izjavu predočio tzv. "akcijski plan" koji sadrže mjere koje bi Unija i njene države-članice morale poduzeti u svrhu manje ovisnosti o stranim izvorima energije.

Te mjere uključuju obvezu investiranja najmanje trilijun (1000 milijardi) eura u energetsku infrastrukturu i istraživanje novih izvora energije.

Sadašnje procjene govore kako će EU u slijedećih 20-30 godina, ukoliko se ništa ne učini po tom pitanju, preko 70 % svojih energetskih potreba zadovoljavati uvozom iz drugih dijelova svijeta. Danas ta brojka iznosi 50 %.

Jedno od rješenja za EU će biti "strateško partnerstvo" s Rusijom, o kojemu će Barroso razgovarati s ruskim predsjednikom Putinom.

Barrosove riječi neki komentatori tumače kao reakciju na događaje u Španjolskoj i Francuskoj, čije su vlade spriječile spajanje tamošnjih energetskih tvrtki sa stranim partnerima. Te odluke su žestoko kritizirali zagovornici europskog ujedinjenja, držeći ih izrazom novoprobuđenog nacionalizma i protekcionističke politike.

Dodatni problem za zagovornike europskog energetskog jedinstva jesu i kontroverzni prijedlozi o tome da ponovno počne gradnji nuklearnih elektrana. Tu ideju podržavaju Britanija i Francuska, dok se tome, pod pritiskom zelenih, žestoko protive Njemačka i Švedska.

Barroso će svoj prijedlog podnijeti šefovima EU država i vlada na samitu krajem ožujka.

D.A.