Tekst: J.D.
Foto: AFP

AMERIČKA Obalna straža javila je kako je British Petroleum uspio zatvoriti jedan od tri podvodna izvora iz kojih nafta curi u Meksički zaljev nakon što je 20. travnja izgorjela i potonula naftna platforma Deepwater Horizon. Novi problem pak predstavlja sezona uragana, koja bi mogla dodatno usporiti napore za rješavanjem problema.

Sezona uragana počinje 1. lipnja, a kako je rekao Doug Helton, koordinator poslova spašavanja za američku agenciju za ocean i atmosferu, nafta bi iz Deepwater Horizona mogla curiti još od 60 do 90 dana. U tom vremenu može se dogoditi jako puno toga što bi otežalo poslove.

Utjecaj sezone uragana na čišćenje naftne mrlje nemoguće je predvidjeti, ali sasvim je jasno da bi sve akcije čišćenja morale stati ako udari velika oluja, rekao je glasnogovornik Nacionalnog centra za uragane Dennis Feltgen.

"Tijekom uragana ne možete čistiti. To je sasvim jasno. Možete samo probati sve ovo očistiti što je moguće brže", rekao je Feltgen za LiveScience.

Nemoguće predvidjeti

Možete smisliti svakakve opasne scenarije i napraviti film tjedna, ali to bi bilo puko nagađanje. Ima toliko toga što ulazi u izračun, kao što je veličina mrlje, dubina, veličina oluje, kut prilaska oluje...", rekao je.

S druge strane, dovoljno velika mrlja, promjera većeg od pet kilometara, mogla bi usporiti ili zaustaviti stvaranje uragana ili tropske oluje u zaljevu, jer bi gornji sloj nafte mogao spriječiti isparavanje morske vode. Naravno, ako već formirani uragan dođe u zaljev, bilo kakva mrlja ne bi mu se mogla oduprijeti, jer bi vjetar razbio nakupine nafte u manje dijelove i omogućio daljnje isparavanje vode.

Obalna straža sasvim dobro zna što se sprema i stoga pokušava cijelu situaciju razriješiti što je moguće prije.

Taj uspjeh ipak ne bi trebao smanjiti opću količinu nafte koja curi u more. Obalna straža kaže da će ovo olakšati posao ekipama koje rade na rješavanju ukupnog problema te da treba zatvoriti što je moguće više točki iz kojih curi nafta kako bi se za tjedan dana na mjesto nesreće mogla staviti velika kupola koja će pumpati naftu na brodove.

Prijetnja katastrofe

Podvodni izvori dnevno u Meksički zaljev šalju najmanje 5.000 barela nafte, što bi potencijalno moglo uzrokovati ekološku katastrofu na obali. Ispred obale Louisiane, koja je prva na liniji udara, postavljeni su nebrojeni kilometri pregrada, ali oni neće jako dugo moći zadržati naftu.

BP je zadnjih dana snažno kritiziran jer se smatra da nisu dovoljno napravili kako bi spriječili curenje nafte, a neki čak tvrde da je kompanija kriva za samu nesreću. Najmanje jedan od radnika koji je bio na platformi kad je ona eksplodirala 20. travnja rekao je da se bušilo gotovo kilometar dublje nego što je dopušteno.

Drugi radnik rekao je da je tvrtka instalirala jedan mehanizam za hitno zatvaranje izvora u slučaju nesreće, ali da nije stavila tzv. ventil za duboku vodu koji je mogao služiti kao zadnja mjera opreza. BP je negirao te tvrdnje.

Spasonosna kupola

Kupola koju BP izrađuje bit će postavljena iznad mjesta gdje najviše curi kako bi zahvatila naftu i onda je preko pumpi poslala na brod koji će čekati na površini. To se ranije radilo u plitkoj vodi, ali nikad u dubokoj.

BP je objavio da preuzima potpunu odgovornost za čišćenje ogromne naftne mrlje koja je nastala nakon eksplozije jedne od njihovih platformi.

Direktor BP-a Tony Hayward je izjavio kako tvrtka nije kriva za incident koji je doveo do potapanja platforme Deepwater Horizon, što je dovelo do pojavljivanja naftne mrlje. Ističu kako je oprema zbog koje je došlo do eksplozije u vlasništvu tvrtke koja se bavi bušenjem, Transoceana..