Ekološka katastrofa u SAD-u: Loše vrijeme sprječava čišćenje ogromne naftne mrlje
Tekst: J.D., F.M. , I.Kri.
Foto: AFP
LOŠE vrijeme usporava čišćenje ogromne naftne mrlje u Meksičkom zaljevu, a plima i vjetrovi ne dopuštaju brodovima i zrakoplovima da se vrate sa mjesta gdje čiste.
Izvještaji govore kako mrlja raste vrlo brzo. Po jednom izvještaju njezina se površina utrostručuje svakoga dana. Ogromna naftna mrlja koja već tjedan dana putuje Meksičkim zaljevom došla je do obale američke savezne države Louisiane, i prijeti postati jedna od najvećih katastrofa u američkoj povijesti, a čak dvije susjedne države proglasile su izvanredno stanje.
Oko 200.000 galona sirove nafte dnevno istječe u zaljev iz uništenih instalacija na dnu potonule naftne platforme Deepwater Horizon, a mnogi se boje da sada slijedi katastrofa koja će moći stati uz bok s potonućem naftnog tankera Exxon Valdez u Aljaski 1989. godine.
Američki predsjednik Barack Obama najavio je kako će u nedjelju ujutro posjetiti Louisianu, kako bi procijenio štetu. Mediji se pitaju hoće li Deepwater Horizon biti Obamina Katrina, jer je vlada bila neučinkovita u sprečavanju ekološka katastrofe.
Prvi nanosi nafte na obali
Američki dužnosnici upozorili su British Petroleum, tvrtku koja je vodila platformu, da njihovi resursi nisu bili dovoljni za izboriti se s problemom curenja nafte, koja u more istječe iz podzemnog izvora već desetak dana. U međuvremenu, jugoistočni vjetrovi doveli su prve nanose nafte na močvarno područje obale Louisiane.
"Bojim se da BP-ovi resursi nisu dovoljni. Apeliram na njih da zatraže više pomoći od vlade i drugih", rekao je guverner Louisiane Bobby Jindal. Dok se on obraćao javnosti, susjedne Alabama i Mississippi proglasili su izvanredno stanje. Guverner Mississippija Haley Barbour naredio je Nacionalnoj gardi da pomogne s evakuacijom ugroženih.
Borba protiv mrlje
Zbog dolaska nafte Louisiana je morala zatvoriti lovišta škampi i kamenica, a istodobno su sva dostupne sredstva BP-a, vlade i države usmjerena na borbu s očigledno sve većom naftnom mrljom. Dužnosnici su odbili precizirati u koliko se velikoj mrlji radi. U srijedu je objavljeno da je mrlja velika najmanje 1.500 kilometara. Predsjednik Barack Obama rekao je da je na licu mjesta 2.000 saveznih dužnosnika sa 300 brodova i zrakoplova. Postavljaju se prepreke nafti, ali pitanje je koliko će to biti uspješno.
Obama je rekao da je od ministra unutarnjih poslova Kena Salazara zatražio provođenje "opsežne revizije incidenta", a ministar će mu u roku od 30 dana podnijeti izvještaj o mjerama koje se ubuduće mora poduzeti da se ovakve katastrofe izbjegnu. Salazar se s ministricom domovinske sigurnosti Janet Napolitano i ravnateljicom Agencije za zaštitu okoliša (EPA) uputio prema Louisiani, gdje su svi zajedno promatrali mrlju i borbu protiv nje.
U "pomoć" pozvali i rijeku Mississippi
Američka Obalna straža predvodi borbu protiv naftne mrlje na moru, sa serijom polovila. BP je u međuvremenu poslao deset robotskih podmornica koje pokušavaju zatvoriti izvor, ali to im još nije uspjelo. Novi pokušaj borbe s naftom je preusmjeravanje slatke vode iz rijeke Mississippi u more. Svi bi htjeli spriječiti ulijevanje nafte u Mississippi, rijeku koja je neprocjenjiva za krhki močvarni sustav cijele regije.
BP je u međuvremenu rekao kako preuzima "punu odgovornost" za cijelu katastrofu i obećao da će platiti sve "legitimne kazne" koje su iz nje proizašle. "To nije naša nesreća, ali je naša odgovornost očistiti je. Tamo gdje ljudi budu imali legitimne zahtjeve za odštetom, poštovat ćemo ih", rekao je glavni izvršni direktor BP-a Tony Hayward.
Ovim tempom bi trebalo 54 dana da količina nafte koja curi u more dosegne brojku od katastrofalnih 11 milijuna galona nafte koje je u more poslao Exxon Valdez. Procjenjuje se da bi u najgorem slučaju obalu Louisiane moglo pogoditi 4,2 milijuna galona.
Obama je jučer najavio kako uvodi moratorij na sve nove projekte crpljenja nafte izvan američke obale. U ožujku je počeo raspravljati o zakonu koji bi projekte bušenja izvan obale proširio, ali nakon Deepwater horizona teško je zamisliti da će javnost biti sretna za takvu ideju.
Povijest nesreća
Deepwater Horizon je u svojoj povijesti imao nekoliko nesreća, od požara, preko istjecanja nafte, čak i do sudara. Zadnja nesreća dogodila se u studenom 2005. godine, kad je s platforme u more proliveno 212 barela maziva na bazi nafte. Nesreća se dogodila zato što izvor nije dovoljno dobro bio zacementiran i zato što cijev koja vuče naftu nije bila dovoljno pričvršćena. Nakon toga je preporučeno da se poveća količina cementa oko izvora.
U siječnju iste godine, zbog ljudske greške došlo je do još jednog incidenta. Radnik na dizalici zaboravio je da je dizalica još u procesu punjenja gorivom pa je zbog curenja 15 galona dizela došlo do manjeg požara. U lipnju 2003. godine platforma je zbog greška kapetana u more izlila 994 barela nafte. Mjesec dana kasnije zbog greške je proliveno 74 barela. U veljači 2002. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je stigla iz južnokorejskog brodogradilišta, platforma je zbog krivo postavljenog crijeva u more poslala 267 barela nafte.
Stručnjaci kažu da takve nesreće nisu ništa neobično na platformi koja radi u uvjetima u kojima je radio Deepwater Horizon, te da se nikoga ne može zaista kriviti. Istraga će pokazati zbog čega je točno došlo do trenutne katastrofe.
Radnici vjerojatno mrtvi
Od eksplozije se nestalima smatra 11 radnika, a mnogi smatraju da su nade za njihov spas sve manje. Djelatnici druge platforme koja se nalazi u blizini su evakuirani, ali je i tako 18 radnika pretrpjelo fizičke ozljede, najčešće opekline. BBC piše da je opseg naftne mrlje trenutno oko 970 kilometara te prekriva 74.000 kvadratnih kilometara površine.
Od 2001. godine se na naftnim platformama u Meksičkom zaljevu dogodilo 858 eksplozija, a mnogi upozoravaju da se sigurnost rada na takvim postrojenjima znatno smanjila posljednjih godina.
