PRAVILNIK o ambalaži i ambalažnom otpadu stvara sve veće teškoće ne samo proizvođačima pića i trgovcima, nego i građanima, posebice onima koji su i dosad ekološki osviješteno odlagali ambalažu u za to predviđene kontejnere. Alarmantna su i izvješća o nelegalnom uvozu ambalaže iz susjednih zemalja, čije zbrinjavanje moraju platiti hrvatski građani i hrvatski gospodarstvenici, navodi se u u priopćenju Eko Ozra, tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem ambalažnog otpada.

Najava zagrebačke Čistoće, koja povlači kontejnere za PET ambalažu, i varaždinskog Varkoma, koji zbog sigurnosti uklanja kontejnere za staklo, kod dijela građana opravdano izaziva ogorčenje, jer je njihovo ekološki osviješteno ponašanje na silu ograničeno na odlaganje samo ambalažnog otpada od pića i napitaka u trgovinama.

Veliki dio stanovništva Hrvatske brinuo je za okoliš i prije donošenja sadašnjega Pravilnika odlaganjem ambalažnog otpada u za to određene kontejnere, te je sada nepravedno ograničavati im tu mogućnost. Isto tako zabrinjava neriješen problem zbrinjavanja ostalog ambalažnog otpada - poput boca od ulja, šampona, staklenih boca od kompota itd., upozoravaju u  Eko Ozri.

Eko Ozra i njezine članice, među kojima su najveće Jamnica, Coca Cola, Lura, Podravka, Vindija, Pago, Istravino, Procter and Gamble, Vladi i resornom Ministarstvu poručuju da je Pravilnik pokazao nedostatke i treba ga hitno promijeniti. Hrvatski su gospodarstvenici u dijalogu s državnim institucijama spremni pristupiti izradi novog Pravilnika, kako bi se zaustavili štetne posljedice koje važeći Pravilnik nanosi gospodarstvu i građanima.

Zbrinjavanje ambalažnog otpada vrlo je profitabilna djelatnost i mora se organizirati na način da se dio sredstava koji se zaradi u tom procesu izdvaja za socijalno ugrožene dijelove stanovništva, jer je zabrinjavajuća slika u kojoj su naši siromašniji sugrađani prisiljeni kopati po smeću, skupljati boce i tako rješavati svoje probleme.

Prijedlog Eko Ozre i gospodarstvenika upravo i predviđa da se u sustavu zbrinjavanja otpada značajna sredstva izdvajaju za najugroženije kategorije stanovništva. Troškove zbrinjavanja u njihovom modelu, koji se primjenjuje u 20 zemalja Europske unije, u potpunosti snosi gospodarstvo, koje odgovornim gospodaranjem ambalažnim otpadom želi približiti Hrvatsku standardima Europske unije, stoji u priopćenju.