LUIS CARLOS UGALDE, predsjednik Federalnog izbornog instituta u Meksiku, objavio kako se najvjerojatnije do srijede neće službeno objaviti pobjednik jučerašnjih predsjedničkih izbora u toj zemlji.

Ugalde tu odluku temelji na uzorku od 7% glasova sa svih krajeva Meksika, odnonso podacima koji ukazuju da dva vodeća kandidata - Felipea Calderona iz desničarske stranke PAN i Andresa Manuela Lopeza Obradora iz ljevičarske stranke PRD dijeli "manje od jednog postotka glasova".

Ugalde i Federalni izborni institut su već ranije pozvali kandidate da se suzdrže od proglašenja pobjede u slučaju da ih bude dijelilo manje od jednog postotka. To nije spriječilo Lopeza Obradora da se proglasi pobjednikom i ustvrdi da će, prema njegovim podacima, na kraju prebrojavanja imati tijesnu prednost nad Calderonom.

Obradorovi pristaše su se, inače, okupili na ulicama i počeli klicati "Prjevara, prjevara" čim je objavljeno da Ugalde odgađa proglašenje pobjednika do srijede.

Na Obradorovo proglašenje pobjede je odmah reagirao Calderon, izjavivši da je prema njegovim podacima - odnosno izlaznim anketama napravljenim od strane "uglednih privatnih tvrtki" - "uvjerljivo pobijedio".

Calderonove tvrdnje zasad podržavaju neslužbeni rezultati s oko 86,8% prebrojanih listića, koji pokazuju da desničarski kandidat ima 36,9 % glasova u odnosu na Obradorovih 35,66 %. Međutim, Calderonova prednost je bila daleko veća na samom početku prebrojavanja, te se smanjivala tijekom noći. Stoga još nije isključeno da bi na kraju prednost mogao steći Obrador.

I dok traje konfuzija oko toga tko je pobijedio na predsjedničkim izborima, odmah se može reći tko je na jučerašnjim izborima - gdje su se, između ostalog, birali i članovi meksičkog Kongresa i Senata, odnosno guverneri federalnih država - završio kao najveći gubitnik.

Riječ je o Revolucionarno-institucionalnoj stranci (PRI), koja je, pod parolom tekovina meksičke revolucije Villa i Zapate, Meksikom vladala od 1929. do 2000. godine, te u de facto jednostranačkom sustavu stvorila tradiciju institucionalne korupcije i nesposobnosti.

PRI-jev predsjednički kandidat Robert Madrazo je završio na trećem mjestu, dok njegova stranka nije uspjela osvojiti nijedno guvernersko mjesto. I frakcije PRI-ja u oba doma meksičkog parlamenta su s vodećeg mjesta spale na treće, prepustivši brojne mandate PAN-u i PRD-u.

Izbori su, inače, imali odziv od oko 60 % birača, a bili su i relativno mirni za meksičke standarde. Tako je jedino PRD dojavila da su ubijena njena dva aktivista u državi Guerreo, a u državi Oaxaca su demonstranti opkolili policijsku postaju, optuživši policajce da tamo drže listiće s unaprijed zaokruženim imenima PRI-jevih kandidata.

Mnogi strani promatrači su neizvjesni rezultat predsjedničkih izbora već počeli uspoređivati s izborima u SAD 2000. godine, odnosno postizbornom dramom vezanom uz prebrojavanje glasova u Floridi.

U samom Meksiku, pogotovo među Obradorovim pristašama i ljevičarima, jučerašnji izbori prizivaju sjećanja na izbore 1988. godine, kada je nakon nikada objašnjenog kolapsa računalnog sustava za prebrojavanje glasova pobjednikom proglašen PRI-jev kandidat Carlos Salinas ispred ljevičarskog predizbornog favorita Cuauthemoca Cardenasa. Vjeruje se da će, bez obzira tko na kraju bude proglašen za pobjednika, Meksiko čekati dugo razdoblje političke nestabilnosti.

D.A.