KONTROVERZNI predsjednik Venezuele Hugo Chavez pretrpio je poraz na referendumu o ustavnim promjenama, izvijestilo je Nacionalno izborno vijeće. Rezultat na referendumu je vrlo tijesan te je protiv predložene reforme glasalo 51 posto birača, a za nju 49 posto birača. Na izbore je izašlo 9 od 16 milijuna građana s pravom glasa.

Chavez je rekao da je do poraza došlo u "foto finišu" te je pozvao svoje pristaše da se ne okrenu sukobima. Ovo je ujedno prvi poraz Chaveza od kad je pobjedio na predsjedničkim izborima 1998. godine.

Dopisnici stranih agencija javljaju da predstavnici oporbe jedva skrivaju svoje oduševljenje rezultatima referenduma koji će zakočiti Chavezovu "socijalističku revoluciju".

Paket ustavnih promjena, da su ga građani odobrili, Chavezu bi ukinuo ograničenja broja predsjedničkih mandata, odnosno omogućio da bude doživotni predsjednik. Pored toga bi se ukinula autonomija središnje banke, promijenila upravno ustrojstvo Venezuele, u radno zakonodavstvo uvelo ograničenje od 6 sati rada dnevno, glasačko pravo proširilo na starije od 16 godina te pravo na zdravstveno i socijalno osiguranje dalo radnicima u tzv. neformalnom sektoru kao što su ulični prodavači.

Chavez, čiji populistički program pravedne raspodjele narodnog bogatstva i tzv. bolivarskog socijalizma uživa enormnu podršku među venezuelanskom sirotinjom, prošle je godine plebiscitarnom podrškom po treći put izabran za predsjednika. Na čelu Venezuele se nalazio od 1998. godine i dugo vremena morao prolaziti kroz brojna iskušenja s desničarskom oporbom, uključujući kratkotrajni državni udar i dugotrajni štrajk radnika u PDVSA, državnoj naftnoj tvrtki.

Uz pripadnike srednje i više klase, kojima se ne sviđa politika visokih poreza i raspodjele nacionalnog bogatstva, u posljednje vrijeme se protiv njega okreću i "chavisti", odnosno pristaše i ideološki saveznici koji drže da se predsjednik previše razbahatio te počinio niz pogrešaka. To se prvenstveno odnosi na niz diplomatskih incidenata koji su doveli do kvarenja odnosa s ideološki bliskim ljevičarskim vladama Čilea i Brazila, kao i prekida diplomatskih odnosa s Kolumbijom. Mnogi od "chavista" drže da bi Chavezov poraz na referendumu predsjednika natjerao da se ponaša malo odgovornije u vođenju zemlje.

Prvi podaci su odmah ukazivali da bi ishod izjašnjavanja mogao biti tijesan. Desničarska oporba na čelu s Manuelom Rosalesom je objavila kako protivnici referenduma vode u glavnom gradu Caracasu, dok je odziv na referendum - pogotovo u sirotinjskim četvrtima koje predstavljaju glavnu Chavezu bazu - bio slab u odnosu na predsjedničke izbore. Alejandro Grisanti iz oporbene stranke Prvo pravda je rekao kako izlazne ankete sugeriraju da protivnici Chaveza vode za 8 posto glasova.

Chavezovi pristaše su, pak, citirali vlastite ankete i prebrojavanje od strane vlastitih aktivista prema kojima je referendum prošao s 6-8 posto razlike. Potpredsjednik Jorge Rodriguez je nešto kasnije priznao da se ta razlika smanjila te da je "ishod tijesan".

Odmah nakon objave rezultata koji su potvrdili pobjedu protivnika ustavnih reformi,  glavni grad Caracas preplavili su pristaše oporbe, kružeći automobilima gradom uz zvukove sirena i mašući zastavama.

Chavez je izjavio da će se nastaviti boriti za "izgradnju socijalizma te da je "za sad reforma zaustavljena".

D.A./D.M.