ZAMJENA ključne američke vojne opreme koja se povlači iz Europe koštat će 500 milijardi eura, izjavio je u utorak europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius. Upozorio je da Europska unija mora surađivati i početi proizvoditi skupe i složene sustave koji su joj potrebni za obranu ili će se suočiti s posljedicama. Dok se Trumpova administracija nastavlja povlačiti iz Europe, Kubilius je naglasio da se nastala praznina može popuniti samo suradnjom i "velikim ulaganjima", piše Euronews.

Cijena europske autonomije

"Pred Europskom unijom trenutno stoje veliki industrijski izazovi u području obrane", rekao je Kubilius na javnom događanju u Bruxellesu. "Njemački stručnjaci nedavno su izračunali da će europske zemlje stajati oko 500 milijardi eura da izgrade ključne strateške sustave i zamijene američke koji se sada nalaze na europskom kontinentu."

"Sada su nam potrebne korjenite promjene u našim obrambenim politikama i praksi", dodao je.

Takvi sustavi tradicionalno uključuju protuzračnu obranu, izviđanje i strateški zračni prijevoz. Povjerenik za obranu svoj je argument temeljio na radu njemačkog Instituta Kiel, koji procjenjuje da će u sljedećem desetljeću trebati uložiti 500 milijardi eura u 10 ključnih područja.

"Značajan napredak prema suverenosti može se postići unutar tri do pet godina, a visok stupanj autonomije u većini područja unutar pet do deset godina - pod uvjetom da se to provodi kao politički prioritet kroz usklađeni europski napor", navodi se u radu Instituta.

Kubilius je više puta izjavio da EU, kako bi se obranila od vanjske agresije, mora brže proizvoditi više takvih kapaciteta. Za to će biti potrebna "ogromna količina novca", rekao je u utorak.

Ruska prijetnja i povlačenje SAD-a

Različite europske sigurnosne agencije upozorile su da bi Rusija mogla biti spremna napasti saveznicu u NATO-u ili državu članicu EU do 2030. godine. Prijetnju je pogoršao američki predsjednik Donald Trump, koji je svoj drugi mandat iskoristio za daljnje povlačenje iz obrane Europe.

Republikanski predsjednik nedavno je najavio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke, što je dio veće kampanje povlačenja trupa koja se očekuje u sljedećih šest do 12 mjeseci. Trenutno je oko 80.000 američkih vojnika stacionirano diljem Europe pod okriljem NATO-a.

Napetosti između SAD-a i ostatka saveznika u NATO-u, od kojih su 23 ujedno i članice EU, rasplamsale su se posljednjih tjedana zbog suzdržanosti Europe da podrži Washington u njegovoj vojnoj kampanji protiv Irana.

Krajem travnja, njemački kancelar Friederich Merz izjavio je da iransko vodstvo "ponižava" pregovarače Bijele kuće, a te su izjave uslijedile nakon objave o smanjenju američkih trupa u Njemačkoj.

Američki veleposlanik pri EU Andrew Puzder nedavno je za Euronews izjavio da je Trump "i dalje razočaran" Europom zbog njezinog stava o ratu. Sam Trump otišao je i korak dalje, opisavši svoje saveznike u NATO-u na društvenim mrežama kao "kukavice" i obećavši da "neće zaboraviti" kako su odbili zahtjev američke vojske za pomoć na Bliskom istoku.

Izazovi europske suradnje

Unatoč političkoj volji Bruxellesa da poveća obrambenu proizvodnju, ostaje ključno pitanje kako Europa može financirati potrebne masivne projekte. Kubiliusovi komentari dolaze dan nakon što su Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavili da je napušten vodeći europski obrambeni projekt, francusko-njemački program Budućeg borbenog zračnog sustava (FCAS).

Program je pokrenut 2017. kako bi zamijenio francuske zrakoplove Rafale te Eurofightere koje koriste Njemačka i Španjolska. Trebao je biti dopunjen bespilotnim letjelicama, senzorima i digitalnim komunikacijskim sustavima dizajniranim za zajedničko djelovanje.

Projekt se smatrao ključnim testom europskih napora za tješnju obrambenu suradnju u vrijeme dok nastoje pokazati jedinstvo pred neprijateljski nastrojenom Rusijom i u jeku zahlađenja odnosa sa SAD-om.

Odgovor Europske komisije

Na pitanje Euronewsa je li paneuropska obrambena suradnja ostvariva i predstavlja li neuspjeh FCAS-a loš znak za buduće projekte, glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da izvršno tijelo EU neće komentirati pojedinačne projekte.

Međutim, istaknuo je da bi pomogle inovativne mogućnosti financiranja EU, posebno program Sigurnosna akcija za Europu (SAFE). "To je glavni prioritet koji su utvrdili povjerenik Kubilius i sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen", objasnio je.

Europska komisija je u sklopu programa osigurala oko 150 milijardi eura za zajmove, s ciljem da potakne nacionalne vlade da troše dovoljno na svoju obranu. Cilj je osigurati da Europa bude spremna ako se SAD nastavi povlačiti, a Rusija "pokuca na vrata" do 2030. godine.

"Zajednička nabava je itekako živa, a uspjeh programa SAFE govori sam za sebe", rekao je Regnier. Dodao je da je Komisija odobrila osamnaest prijava, a pet ugovora o zajmu je finalizirano.