U PRVIH šest mjeseci Croatia zdravstveno osiguranje ostvarilo je bruto dobit od 1,74 milijuna kuna, što je za 944,56 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj osiguranika u odnosu na 2005. porastao je za 63 posto i iznosi 45.234, kazala je na predstavljaju rezultata poslovanja predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja Viktorija Bradić.

Zaračunata (policirana) premija iznosila je nešto manje od 35 milijuna kuna, što je 80 posto više od zaračunate premije u istom razdoblju 2005. i 20 posto više od planiranog. Tehničke pričuve iznose 39,88 milijuna kuna i veće su za 67,8 posto od obračunatih u istom razdoblju prošle godine.

U prvih šest mjeseci, zaključno s 30. lipnja, CZO je raspolagalo s vlastitim kapitalom u iznosu od 30,94 milijuna kuna, od čega upisani kapital iznosi 29,36 milijuna kuna, pričuve 188 903 kune te dobit tekućeg obračunskog razdoblja 1,38 milijuna kuna.

Broj osiguranika na 30. lipnja iznosio je 31 866, što je predstavljalo porast od 63 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na kraju rujna broj osiguranika iznosio je 45 234, što je porast za 63 posto u odnosu na prošlu godinu. 80 posto osiguranika čine pravne osobe, među kojima su tvrtke Agrokor, Ina, VIP, HNB, HGK Hrvatska lutrija itd.

S datumom 30. rujna, zaračunata (policirana) premija iznosi 50,80 milijuna i predstavlja porast od 84 posto u odnosu na prošlu godinu.

U različitih 18 programa zdravstvene zaštite CZO nudi zdravstveno osiguranje za sve dobne skupine, a trenutno ima ugovore s 305 suradnih zdravstvenih ustanova u cijeloj zemlji, od čega je najviše privatnih ordinacija i klinika - 287. Posjeduje i tri vlastite klinike koje se proširuju prostorno i kadrovski, a u planu je otvaranje novih. U siječnju 2007. otvorit će jednu vlastitu polikliniku u Koproivnici, dok bi Split, Osijek i Rijeka poliklinike trebale dobiti do kraja 2008.

Predsjednica Uprave Viktorija Bradić kazala je kako je rad kuća koje nude zdravstveno osiguranje još uvijek ograničen jer Ministarstvo zdravstva nije donijelo paravilnike koji bi to regulirali. Problem je sporo provođenje zdravstvene reforme, koja je ogromni posao, ali Bradić smatra da je za njeno sporo provođenje kriva i poltika. Pojasnila je da bi se političke opcije trebale dogovoriti, kako se ne bi ponavljalo to da se s promjenom vlasti mijenja i zdravstvena reforma.