BROJEVI ilegalnih ulazaka migranata na područje Europske unije ove se godine približavaju razini iz 2015. i 2016. godine, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za medije sa svojim bugarskim kolegom. Božinović je u Zagrebu ugostio Ivana Demerdžijeva, potpredsjednika bugarske tehničke vlade za javni red i sigurnost te ministra unutarnjih poslova.

Hrvatski ministar rekao je da je s bugarskim kolegom glavna tema bila migrantska kriza, koja "po svim pokazateljima ne samo da ne jenjava" po pitanju ilegalnih ulazaka na teritorij Europske unije "nego su u prvim mjesecima 2023. brojevi veći nego što su bili prošle godine" i približavaju se brojevima, posebno kad je riječ o azilu, iz 2015. i 2016.  

Božinović je kazao kako migranti, kao i ranije, većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, "prije svega u Srbiji i BiH", stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube. "Samo prošle godine države članice EU-a zaprimile su gotovo milijun zahtjeva za međunarodnom zaštitom", nastavio je ministar. 

Naglasio je kako su jedan od uzroka većeg broja migracija posljedice ruske agresije na Ukrajinu, koje su poremetile svjetske ekonomske tokove i velik broj ljudi gurnule ispod granice siromaštva, ali i ugrozile opskrbu hranom upravo onih područja koja su već ranije imala takvih poteškoća.

Utjecaj potresa

Na veći broj dolazaka utjecali su i katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji, koji su se dogodili upravo na području gdje je boravio velik broj izbjeglica iz Sirije i drugih država. 

"To nas sve skupa stavlja pred velik izazov. Europa se ne može zatvoriti, no Europa se mora nositi u borbi protiv ilegalnih migracija i protiv onih koji na toj nesreći zarađuju", rekao je Božinović naglasivši da ni Bugarska ni Hrvatska ne mogu same rješavati to pitanje koje će dominirati ovom i sljedećom, izbornom godinom u EU.  

Božinović je kazao kako je u interesu Hrvatske, koja je s početkom godine postala članica šengenskog područja, da mu se što prije pridruže i Bugarska i Rumunjska. To nije samo "deklarativna volja i želja" Hrvatske nego ona na tome "intenzivno radi" u suradnji sa Sofijom i Bukureštom.

Uskoro bi u Hrvatsku trebao stići i rumunjski ministar, najavio je Božinović. Ulazak dviju zemalja u šengenski prostor krajem prošle godine blokirala je Austrija, a bugarskom članstvu usprotivila se i Nizozemska. 

Demerdžijev, ministar u tehničkoj vladi države koja u travnju izlazi na pete izbore u dvije godine, tada je tu odluku nazvao "uvredljivom" s obzirom na "izuzetne napore" Sofije kako bi ispunila zahtjeve Bruxellesa. Danas je u Zagrebu rekao kako Bugarska vidi "sve više razumijevanja" iz Europske komisije i drugih članica Unije. 

"Bugarska i Rumunjska u šengenskom prostoru ne bi bile samo znak dobre volje prema nama nego i korist za sve druge države", rekao je bugarski ministar naglasivši da je podrška Hrvatske tom članstvu "jako važna" i da joj njezina "iskustva i dobre prakse jako pomažu i iznimno su vrijedna".