VELIKO skretanje južnoameričkog kontinenta ulijevo je dobilo svoju prvu praktičnu potvrdu i u sferi ekonomije, odnosno odlukom kojom se prkosi dosada neupitnim privatizacijskim trendovima neoliberalizma i globalizacije.

Evo Morales, ljevičarski predsjednik nedavno izabran na osnovu radikalnog socijalističkog programa, odlučio je 1. svibanj proslaviti tako što je na nalazišta bolivijskog zemnog plina poslao vojsku.

Tome je prethodila odluka da se cjelokupna industrija zemnog plina nacionalizira, a sve strane tvrtke koje odbiju priznati vlasništvo bolivijske države nad prirodnim resursima protjeraju iz zemlje.

Stranim privatnim tvrtkama će biti dozvoljeno isključivo obavljati tehničke poslove vezane uz eksploataciju prirodnih resursa, dok će krajnju kontrolu imati isključivo bolivijska država, odnosno njena tvrtka YPFB.

Iako će ova mjera - jedna od rijetkih takvih donesenih u 21. stoljeću - oduševiti ljevičarski raspoloženu javnost, neke od njenih žrtava su tvrtke i vlade koje se obično vezuje uz ljevicu.

Tako će Moralesova odluka teško pogoditi Petrobras, brazilsku državnu tvrtku za eksploataciju plina, koja je bila jedan od najvećih dioničara bolivijskih plinskih polja. Zbog toga je ljevičarski predsjednik Lula Da Silva sazvao izvanrednu sjednicu svog kabineta.

Vlada španjolskog socijalističkog premijera Jorgea Luisa Zapatera je također osudila bolivijski potez, što se tumači velikim udjelom španjolske tvrtke Repsol YPF u bolivijskim nalazištima plina.

Uz Petrobras i Repsol, bolivijskim plinom su do jučer upravljali francuska tvrtka Total i britanska tvrtka BC Group Plc.

D.A.