NAKON što je prebrojano 7 posto glasačkih listića, Daniel Ortega kao kandidat ljevičarske Sandinističke fronte vodi sa 41 posto glasova na izborima za predsjednika Nikaragve te je već u prvom krugu izbora na putu da osvoji vlast.

Ukoliko se ta prednost održi, to će predstavljati trijumfalni povratak marksističkog čelnika čiji je komunistički režim 1980-ih predstavljao trn u oku administracije američkog predsjednika Reagana te SAD doveo do ruba rata u Srednjoj Americi.

Ortega je prvi put na vlast došao 1979. nakon što su njegovi sandinistički gerilci srušili diktatorski režim predsjednika Somoze - potomka dinastije koja je pod američkim pokroviteljstvom desetljećima vladala Nikaragvom.

Ortega i njegovi pristaše su se odmah potom povezali s komunističkom Kubom i tadašnjim Sovjetskim Savezom, što su SAD shvatile kao prijetnju svojoj sigurnosti. Predsjednik Reagan je ovlastio CIA-u da otpočne tajni rat protiv Orteginog režima, pri čemu su u susjednim državama Hondurasu i Kostariki uvježbavani "kontraški" nikaragvanski gerilci.

Usprkos građanskog rata koji je trajao godinama i odnio preko 30.000 života, sandinistički režim se održao, da bi na kraju Ortega 1990. godine - nakon što je kraj hladnog rata označio kraj sovjetske podrške - pristao na prve višestranačke demokratske izbore na kojima ga je porazila desničarska kandidatkinja Violeta Chamorro.

Nakon toga se Ortega još tri puta na izborima pokušao vratiti na vlast, ali tek je 2006. godine za to dobio realnu priliku zahvaljujući ekonomskoj krizi u Nikaragvi, koja je pod šesnaest godina desničarskih administracija ostala drugom najsiromašnijom zemljom Latinske Amerike gdje većina stanovništva preživljava s manje od 2 dolara dnevno.

Ortegi je vjetar u leđa predstavljala i podrška venezuelanskog predsjednika i njegovog ideološkog istomišljenika Huga Chaveza, koji je siromašnim nikaragvanskim seljacima besplatno dijelio umjetno gnojivo pozivajući ih da daju glas bivšem komunističkom vođi.

Vlada SAD je, s druge strane, bez mnogo diskrecije iskazala podršku harvardskom ekonomistu Eduardu Montalegreu koji, po prvim rezultatima, ima 33 posto glasova.

Ortega je pred ovu kampanju djelomično "izgladio" svoj image radikalnog revolucionara, a izjašnjavanjem za potpunu zabranu pobačaja je osigurao i blagonaklonost Katoličke crkve. Također je dobio dio podrške bivših "kontraša" obećanjem da će im isplaćivati veteranske mirovine usprkos toga što su 1980-ih pokušali srušiti njegov režim.

Da bi bio izabran u prvom krugu, Ortegi prema nikaragvanskim zakonima treba više od 35 posto glasova i najmanje 5 posto prednosti pred svojim najjačim suparnikom. Prema trenutnim rezultatima se čini da je te uvjete ispunio.

D.A.