Tekst: S.C.H.
Foto: AFP

NI USTAV ni Izborni zakon u susjednoj nam državi ne priječe pravomoćno osuđenim ratnim zločincima da se, jednako kao i svi ostali građani BiH, kandidiraju na izborima, piše danas sarajevski Dnevni avaz. 

Naime, prema pisanju toga lista, ni Ustav ni Izborni zakon BiH ne preciziraju oduzimanje bilo kakvih građanskih prava, pa tako ni prava na predaju kandidature na izborima, osuđenim ratnim zločincima koji su svoju kaznu propisno izdržali. Stoga se može dogoditi da i Biljana Plavšić, bivša visoka politička ličnost Republike Srpske koja je upravo puštena iz švedskog zatvora nakon što je izdržala dvije trećine kazne od 11 godina zatvora na koju ju je zbog krivnje za ratne zločine osudio Haški sud, bez ikakvih prepreka može predati svoju kandidaturu na nekima od sljedećih izbora u toj zemlji.

Ustav ne ukida građanska prava ratnim zločincima 

U presudi Haškog suda nigdje se ne navodi, upozorava Avaz, da joj se nakon odležane kazne oduzimaju građanska prava, pa ni ono da bira i bude birana. Dakle, ukoliko Biljana Plavšić ispuni tri osnovna uvjeta za kandidaturu, a to su - slično kao i u Hrvatskoj - da je punoljetna, da je državljanin BiH i da ima prijavljeno prebivalište na području te zemlje, nema nikakve prepreke da kao kandidat bude predstavljena na lokalnim, parlamentarnim ili čak predsjedničkim izborima u BiH.

List upozorava kako je Izborni zakon BiH iz Ustava prepisao odredbe koje kažu da nitko tko je na izdržavanju kazne, izrečene na temelju presude Haškog suda, kao ni onaj tko se nalazi na optužnoj listi toga suda  a nije se pojavio pred Tribunalom, ne može biti upisan u birački spisak, što znači da takva osoba ne može biti niti kandidat, niti imati bilo koju javnu funkciju. No, nakon što optuženici Haškog suda odrade kaznu i postanu slobodni ljudi, oni ponovo imaju sva prava, pa tako i pravo da im se ime nađe na nekom od izbornih lista u zemlji.

Formalno, takvo će pravo imati i Radovan Karadžić, koji se još uvijek skriva od ruke pravde, ukoliko jednom završi u Haagu i odleži određenu mu kaznu, kao i brojni drugi osuđeni ratni zločinci.

Nije to prvi slučaj

Avaz podsjeća i kako takav slučaj ne bi bio prvi u povijesti te zemlje, jer se na lokalnim izborima 2004. godine za načelnika općine Bosanski Šamac kandidirao - i skoro odnio pobjedu! - kandidat Socijalističke partije Simo Zarić, koji je prije toga izdržao kaznu od šest godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije, te teške povrede Ženevskih konvencija, koju mu je odredio Haški sud.