NA INICIJATIVU Njemačkog saveznog parlamenta (Bundestaga) na Visokom učilištu Vern jučer je održan okrugli stol "Važnost stručnih studija za gospodarski razvoj - iskustva Republike Njemačke i Republike Hrvatske" na kojem su sudjelovali NJ. E. Hans Jochen Peters, veleposlanik Njemačke u Hrvatskoj te predstavnici Bundestaga predvođeni zastupnikom Klaus-Peter Willschom. Osim prethodno spomenutih, okruglom stolu su prisustvovali dekani poslovnih učilišta i veleučilišta te istaknuti hrvatski obrazovni stručnjaci.

Na okruglom stolu se raspravljalo o pet međusobno povezanih tema: položaju stručnih studija u europskom području visokog obrazovanja; interakciji stručnih i sveučilišnih studija na načelima Bolonjskog procesa; stručnim studijima i regionalnom razvoju; privatnim visokim učilištima i razvoju stručnih studija te mogućim oblicima suradnje Njemačke i Hrvatske na razvoju stručnih studija.

Sudionici su upozorili na važnost povećanja udjela visokoobrazovanih stručnjaka praktičara u odnosu na ukupan broj fakultetski obrazovanih građana Hrvatske jer bez toga neće biti moguć planirani ubrzani gospodarski razvoj naše zemlje. Izneseni su podaci istraživanja iz kojih je vidljivo da su gospodarski razvoj neke zemlje i podizanje njezine konkurentnosti na svjetskom tržištu u bliskoj vezi s brojem obrazovanih stručnjaka praktičara. Primjerice, udio zastupljenosti studenata stručnih studija u ukupnom broju hrvatskih studenata iznosi 30%, dok je taj udio u visoko konkurentnoj Finskoj 50%.

Veliku poteškoću predstavlja i to što u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno definirane razlike između sveučilišnih i stručnih studija i to u smislu terminologije, usmjerenosti studija, sadržaja, nastave, logičnog nastavka profesionalne karijere te zapošljivosti. U tom je smislu postavljeno pitanje zašto se sveučilišni studiji ne zovu znanstveni studiji čime bi se nedvosmisleno ukazalo na njihovu usmjerenost, kao što je to slučaj sa stručnim studijima.

U Hrvatskoj još uvijek ne postoji mogućnost usavršavanja studenata stručnih studija na doktorskim studijima, iako oni sukladno Bolonjskom procesu, po završetku specijalističkog diplomskog stručnog studija imaju jednak broj ECTS bodova kao i studenti koji su završili sveučilišne studije.

Također, završenim studentima stručnih studija onemogućeno je usavršavanje na diplomskim i poslijediplomskim sveučilišnim studijima, iako se završeni studenti sveučilišnih studija mogu dalje usavršavati na stručnim studijima. Sve to ukazuje na to da u hrvatskom obrazovnom prostoru postoji institucionalna nejednakost studenata sveučilišnih i stručnih studija te je nužno tu razliku poništiti.

U vrlo živoj raspravi istaknuta je važnost regionalnih veleučilišta kao mjesta na kojima se kreira i realizira politika regionalnog razvoja i to identifikacijom komparativnih prednosti regije, procjenama mogućnosti razvoja, identifikacijom potreba za stručno obrazovanim kadrovima te procjenama raspoloživosti resursa regije. Zaključeno je da Hrvatska treba u što je moguće većoj mjeri koristiti pozitivna iskustva Njemačke u ovom području kako bi hrvatsko obrazovni sustav postao pravi pokretač razvoja hrvatskog gospodarstva.