KAKO bi se Hrvatska pridružila zemljama kojima korupcija ne ugrožava daljnji razvoj u bilo kojem pogledu, ona mora dosljedno provoditi zakone koje je sama donijela. Zaključak je to koji je udruga Transparency International Hrvatska (TIH) donijela u priopćenju za medije.

"Najnovija strategija korupcije, koju je u četvrtak donijela Vlada, iako najsveobuhvatnija dosad, još uvijek nije otklonila sve dosadašnje nedostatke kad je riječ o pravnom okviru za minimiziranje korupcije. Ipak, ako se dosljedno provede, ta bi strategija mogla značajno smanjiti prostor za korupciju u Hrvatskoj", stoji u priopćenju.

Udruga je izrazila i zabrinutost nedonošenjem potrebnih izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima bi se uveo test javnog interesa, test razmjernosti i institut povjerenika za informacije. Navedenim izmjenama i dopunama proširio bi se krug tijela koja su dužna postupati prema odredbama tog zakona, smatraju u Udruzi.

Akcijski plan protiv korupcije

Nezadovoljstvo su izrazili i nerješavanjem problematike kontinuiteta rada Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, jer ono i dalje neće moći djelovati između dva saziva Hrvatskog sabora.

Iznimno značajnim smatraju i reguliranje financiranja političkih kampanja, koje nije predviđeno Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Ipak, smatraju u Udruzi, neki od tih nedostataka mogu se donekle ispraviti Akcijskim planom koji bi pratio strategiju suzbijanja korupcije.

Na ljestvici percepcije korupcije Transparency Internationala, Hrvatska je prošle godine dobila ocjenu 4.1, što je najveća ocjena koju je dobila od 1999. godine, kad je prvi put uključena u to istraživanje. Maksimalna ocjena na ljestvici je 10, a najmanja 1. Da bi ušla u krug zemalja koje nemaju suštinskih problema s korupcijom, Hrvatska mora prijeći ocjenu 5.

B.V.
Foto: Index