Amerikanci će zbog WikiLeaksa donijeti zakon o zviždačima
Foto: AFP
NAKON zadnje serije objave državnih tajni, američki Kongres se sprema donijeti zakon koji će ljudima na osjetljivim mjestima u vladi dati priliku prijavljivanja korupcije i lošeg upravljanja bez potrebe za obraćanjem trećim strankama kao što je WikiLeaks.
Predsjednik Barack Obama vjerojatno će odmah potpisati zakon, koji zagovornici smatraju načinom čuvanja tajnih informacija, jer bi dao mogućnost potencijalnim zviždačima da probleme riješe unutar agencija za koje rade, umjesto da se okreću trećim strankama, što je ilegalno.
Treba im zaštita
Tom Devine, predsjednik organizacije Projekt za odgovornost vlade, rekao je za AP kako bez zakonske zaštite zviždačima prijeti otkaz ili prebacivanje na nižu dužnost ako naređene upozore na nepravilnosti. To onda ne ostavlja mjesta ni za što drugo nego za "curenje" informacija izvan agencija, kao što je sada slučaj, rekao je.
"Dok se zakon ne donese, WikiLeaks će biti najsigurnija opcija za zviždače koji ne žele počiniti profesionalno samoubojstvo", dodao je.
Senat bi zakon trebao donijeti već ovaj tjedan i poslati ga u Predstavnički dom, gdje se demokrati nadaju brzo nagovoriti republikance na prihvaćanje. Bijela kuća je već najavila da se nada da će proces biti završen brzo.
Ozbiljne promjene
Trenutno nitko nije optužen zbog slanja diplomatskih depeša WikiLeaksu, ali sumnja je pala na Bradleya Manninga, časnika vojske koji je u Iraku uhićen još u lipnju, zbog odavanja drugih informacija.
Zakon koji se planira donijeti branio bi odmazde na radnom mjestu protiv zaposlenika u organizacijama kao što je CIA, i koji se odluče nadređenima prijaviti ilegalne aktivnosti, zlouporabu položaja ili prijetnje javnom zdravlju i miru. Također se nalaže ravnatelju sigurnosnih službi da formira posebno povjerenstvo koje će rješavati slučajeve zviždača koji su dobili suspenzije ili dokaze zbog iznošenja informacija.
Također daje proširene mjere zaštite zaposlenicima u agencijama izvan obavještajnog miljea. Zviždači koji rade izvan obavještajnih službi bi u slučaju otkaza ili suspenzija imali pravo tražiti sudski postupak. Ranija verzija zakona je to pravo davala čak i obavještajcima, ali vlada se suprotstavila tome, tvrdeći da bi u tom slučaju tajne informacije bile previše ugrožene.