DEMOKRATSKA stranka u SAD-u ipak neće moći kontrolirati donošenje političkih odluka bez "ljutih" protivnika Republikanaca, s obzirom na to da nije osvojila takozvanu super-većinu u Senatu. U tom ih je naumu zaustavio republikanski senator iz Georgije, Saxby Chambliss, koji je u toj državi u drugom krugu izbora pobijedio demokratskog izazivača Jima Martina.

Kvalificirana ili tzv. super-većina od 60 senatorskih  mjesta onemogućila bi republikansku parlamentarnu opstrukciju zakona i važnih odluka, odnosno omogućila bi Demokratima i novom predsjedniku Baracku Obami potpunu kontrolu politike Washingtona. Zasada Demokratska stranka drži 58 mjesta, a u Minnesoti još uvijek traje prebrojavanje glasova u utrci republikanskog senatora Norma Colemana i njegovog demokratskog izazivača, TV-komičara Alana Frankena.

Demokrati su nakon izbora u studenom osvojili većinu u oba doma Kongresa te je Barack Obama izabran za predsjednika. Senator Chambliss je u svojoj kampanji igrao na tezu sprječavanja potpune dominacije američkom politikom i time uspio osvojiti još jedan mandat u Senatu.

Demokrati imaju svojih 56 senatora, a još ranije su dvoje nezavisnih senatora - samodeklarirani socijalist Bernie Sanders iz Vermonta i bivši demokratski potpredsjednički kandidat Joe Lieberman iz Connecticutta obećali kako će podržavati njihovu većinu. Liebermanu je u tu svrhu ostavljeno da vodi utjecajni senatski Odbor za nacionalnu sigurnost, iako je stranačka ljevica bila bijesna zbog Liebermanove podrške ratu u Iraku i sudjelovanja u predsjedničkoj kampanji republikanskog kandidata Johna McCaina.

Nema Obame na listiću - nema glasova za demokrate

Za utrku u Georgiji je zanimljivo da - iako je demokratima bilo izuzetno stalo da odatle "iščupaju" pobjedu, te iako je Chambliss ispred Martina u prvom krugu vodio tek za 3 posto glasova - u kampanji za drugi krug nije sudjelovao Barack Obama, zadovoljivši se tek kurtoaznim automatskim telefonskim pozivom glasačima. Umjesto njega su birače na skupovima vabili bivši predsjednik Bill Clinton i potpredsjednik Al Gore.

Prvi krug izbora je, inače, održan 4. studenog - na isti dan kada i predsjednički izbori. Tada je, kao i svuda u SAD, zabilježen visok odziv, a upravo je Obama na birališta doveo armije novih glasača, uglavnom crnaca i mladih koji u pravilu glas daju demokratskim kandidatima.

Međutim, 2. prosinca se - bez Obame na listiću - taj učinak nije mogao očekivati. Odziv je bio daleko niži, a udio glasača među crncima i mladima bio znatno manji. Nasuprot tome, republikanci su - dijelom zahvaljujući i tome što je bivša potpredsjednička kandidatkinja Sarah Palin krstarila državom sudjelujući na izbornim skupovima - uspjeli "nabrijati" svoju prije mjesec dana prilično demoraliziranu stranačku bazu, te je Chambliss u drugom krugu premoćno pobijedio s 57 naprama 43 posto glasova.

Dio američkih komentatora vjeruje kako je Obama svoje nesudjelovanje na izborima temeljio na neugodnim iskustvima Billa Clintona u sličnoj situaciji 1992. godine. Netom nakon što je izabran, Clinton  je aktivno vodio kampanju za demokratskog senatora Wychea Fowlera koji je vodio nakon prvog kruga izbora u Georgiji. Međutim, u drugom krugu je pobjednik bio republikanski izazivač Paul Coverdell, te je tako Clinton uludo potrošio svoj predsjednički kapital.

Republikancima ova pobjeda dolazi kao melem na ljutu ranu, i ne samo zato što će ostati relevantni faktor nacionalne politike, nego i zato što pokazuje kako u "normalnim" okolnostima, tj, bez karizmatskog Obame na listiću, još uvijek mogu biti kompetitivna stranka. To bi se moglo pokazati već na kongresnim i guvernerskim izborima 2010. godine.

I.Kri./D.A.
Foto: AFPu