HRVATSKO-AMERIČKI "Memorandum o suglasnosti u vezi s korištenjem zračnog prostora, poligona, zračnih i pomorskih luka i objekata za obuku" koji je potpisan u srpnju 2004. godine izazvao je buru u hrvatskoj javnosti.

Razlog tome je neshvatljiva sloboda koju hrvatska strana daje Amerikancima ovim sporazumom.

Kako za Slobodnu Dalmaciju piše saborski zastupnik Tonči Tadić, Amerikanci sporazumom dobivaju pravo "izvesti manje konstrukcije" u Slunju i Gašincima, na aerodromima Pula, Zadar i Udbina, te u lukama Split, Rijeka i Dubrovnik.

Pored sporazuma iz 2004. godine tu je i "Sporazum o sprječavanju širenja oružja za masovno uništavanje" potpisan u veljači 2003. godine.

Tim sporazumom, američki vojnici i civilni službenici oslobođeni su bilo kakve kontrole uvoza, a dobivaju i imunitet od svih kaznenih dijela koja počine na teritoriju Hrvatske.

Osim ovih "pogodnosti", američki brodovi mogu uplovljavati u hrvatske luke kad žele, a isto tako avioni mogu po potrebi slijetati na aerodrome u Hrvatskoj.

Novi sporazum iz 2004. godine ne sadrži ustupke kao onaj iz 2003, ali njime se ipak ne poništavaju odredbe Sporazuma iz 2003.

No, Memorandum također ima svojih "bisera". Tako Amerikanci po 3. članku Memoranduma, za upotrebu hrvatskih pomorskih i zračnih luka, trebaju pregovarati s civilnim koncesionarom luke odnosno s civilnom upravom aerodroma. Dakle, nigdje u pregovorima nema hrvatskih državnih i gradskih vlasti, što po Tadiću nije dobro.

Amerikanci po članku 11. imaju pravo za potrebe svoje obuke i sigurnosti "izvesti manje konstrukcije" u Slunju i Gašincima, na aerodromima Pula, Zadar i Udbina, te u lukama Split, Rijeka i Dubrovnik. Prema Tadiću, riječ je očito o pravu na gradnju američkog vojnog logora u tim lukama i aerodromima, s bunkerima, vrećama s pijeskom, bodljikavom žicom, rampom.
Pored navedenih stavki iz Sporazuma i Memoranduma, još je mnoštvo za Hrvatsku nepovoljnih uvjeta koje država treba ispuniti prema Amerikancima.

Postavlja se pitanje - čemu sve to? Je li ovakva sloboda djelovanja američkoj vojsci na hrvatskom tlu, cijena pristupa NATO-u? Tko može jamčiti da postavljenje stranih vojnih instalacija neće jednom biti upotrijebljeno protiv hrvatskih interesa?

Također, pitanje je i kako će dopuštanje gradnje američkih vojnih kampova i baza tumačiti američki neprijatelji, odnosno terorističke skupine poput Al-Qaide?

Jedno je sigurno, američka vojska jest najmoćnija na svijetu i može jamčiti kakvu-takvu sigurnost onome tko se stavi pod njezino okrilje. No pitanje je koliko je ta zaštita Amerikanaca uistinu zaštita, a koliko tiho osvajanje teritorija?

Saborska rasprava o spornom Memorandumu

Klubovi zastupnika HSP-a, IDS-a i HNS-a/PGS-a usprotivili su se danas ratifikaciji Memoranduma o vojnoj suradnji s SAD-om, koji bi američkoj vojsci omogućio korištenje hrvatskoga zračnog prostora, vojnih poligona te pomorskih luka i objekata, a podršku ratifikaciji najavili su klubovi HDZ-a i HSS-a.

Klubovima koji su protiv ratifikacije posebno su zasmetala rješenja koja američkoj vojsci omogućavaju upotrebu vojnih i civilnih objekata u Hrvatskoj bez naknade, kao i uvoz opreme za vojne vježbe bez plaćanja carinskih pristojbi.

Damiru Kajinu (IDS) prihvatljivo je da se prava na naknadu odrekne država, ali smatra da bi se naknada morala platiti jedinicama lokalne samouprave na čijem će području vježbati američki vojnici.

"Nejasno je što će se dogoditi ako u tim vojnim vježbama dođe do oštećenja komunalne infrastrukture i tko će to platiti", upozorio je Kajin.

Posebno mu smeta što Ministarstvo obrane i Vlada u pripremi Memoranduma nisu konzultirali Predsjednika RH i Glavni stožer Oružanih snaga, a osudio je i ponašanje ministra obrane Berislava Rončevića, koji se u izbornoj kampanji "šalio na račun Predsjednika Republike".

Kajin je napomenuo je da njegovo protivljenje ratifikaciji Memoranduma ne znači i da je protiv SAD-a, ali je američku politiku prema Iraku ocijenio "agresijom koja šteti čitavom civiliziranom svijetu".

Kajinovu tvrdnju da će predloženi Memorandum dodatno marginalizirati Sabor, budući da ne predviđa da se o svakom ulasku američke vojske unutar Hrvatske odlučuje u parlamentu, odbacio je ministar Rončević.

Istaknuo je da je riječ o dokumentu koji regulira odnose nakon ulaska američke vojske unutar granica Hrvatske, a da će o svakom ulasku Sabor odlučivati posebno.

Pero Kovačević (HSP) smatra pak da Memorandum američkim vojnicima daje "sramotno visoku razinu prava, kakvu nisu uspjeli iskamčiti od nijedne članice NATO-a".

"Indijansko pleme Crna noga 1865. je s SAD-om potpisalo kvalitetniji sporazum o vojnoj suradnji, jer im je omogućavao barem naknadu štete i vojnu zaštitu", kazao je Kovačević.

Predloženi sporazum podržao je Klub HDZ-a, a načelno ga podržavaju i HSS-ovci, koji smatraju da je to korak dalje u približavanju Hrvatske NATO savezu.

Ante Markov (HSS) ocijenio je da bi do drugog čitanja trebalo precizirati neke odredbe Memoranduma, kako bi se bolje zaštitilo hrvatske interese.