Žene u Hrvatskoj zarađuju 7 posto manje od muškaraca i puno su rjeđe menadžeri
Foto: Shutterstock
ŽENE u Europskoj uniji zarađuju u prosjeku 16,4 posto manje nego muškarci, a ta razlika kreće se od manje od 5 posto u Sloveniji do više od 20 posto u Estoniji, Austriji, Češkoj i Njemačkoj, dok u Hrvatskoj iznosi 7,4 posto, objavio je u četvrtak Eurostat, u povodu Međunarodnog dana žena 8. ožujka.
Žene i muškarci na tržištu rada ne razlikuju se samo po plaći nego i po poslu koji obavljaju. Iako žene čine 46 posto ukupno zaposlenih, podzastupljene su među menadžerima među kojima ih je samo trećina, po podacima za 2013.
S druge strane, znatno više žena radi kao administrativno osoblje, u uslužnim djelatnosima i trgovini, čineći gotovo dvije trećine zaposlenih u tim sektorima.
Žene isto tako češće rade na povremenim poslovima ili poslovima sa skraćenim radnim vremenom, 31,8 posto prema 8,1 posto za muškarce.
Za svaki euro koji u Europi zaradi muškarac, žena zaradi 84 centa
"Europa si ne može dopustiti da nedovoljno koristi potencijal 50 posto svoje populacije. Iako jednake prilike za žene i muškarce postaju stvarnost više nego ikad prije, još se mnogo toga može učiniti. Za svaki euro koji u Europi zaradi muškarac, žena i dalje zaradi samo 84 centa. Žene su i dalje podzastupljene na čelnim pozicijama u poslovnom svijetu i politici. A najgore od svega, svaka treća žena doživjela je fizičko i spolno nasilje. To je neprihvatljivo", kazala je europska povjerenica za pravosuđe, potrošače i rodnu jednakost Vera Jourova.
Po podacima Eurostata za 2013., razlike u plaći između muškaraca i žena manje su od 10 posto u Sloveniji (3,2 posto), Malti (5,1 posto), Poljskoj (6,4 posto), Italiji (7,3 posto), Luksemburgu (8,6 posto), Rumunjskoj (9,1 posto) i Belgiji (9,8 posto). I Hrvatska je u toj skupini sa razlikom između muškaraca i žena od 7,4 posto.
Države s najvećom stopom zaposlenosti žena obično su one s velikim udjelom žena zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom. Švedska, Njemačka, Danska, Nizozemska i Austrija imaju stope zaposlenosti žena veće od 70 posto, od čega ih više od 30 posto radi sa skraćenim radnim vremenom. Iznimke u tom pogledu su Finska i Estonija, koje imaju visoku stopu zaposlenosti među ženama od preko 70 posto i mali udio rada sa skraćenim radnim vremenom. U Hrvatskoj, stopa zaposlenosti žena iznosi 52,8 posto, od čega ih 6,3 posto radi sa skraćenim radnim vremenom.
Kad je riječ o mirovinama, razlika između žena i muškaraca u EU iznosi prosječno 38,5 posto, a u Hrvatskoj 25,5 posto (podaci za 2012.).
