Foto: Hina

MINISTAR gospodarstva Ivan Vrdoljak gostovao je u emisiji "U četiri oka Media servisa" uoči otvaranja ponuda prvog ciklusa natječaja za koncesije za istraživanje plina i nafte u Jadranu. Iznio je svoja očekivanje, a pritom komentirao i proces monetizacije, ali i pregovore s MOL-om oko INA-e. S ministrom je razgovarala novinarka Media servisa Željka Gulan. Pročitajte cijeli intervju.

Krećemo s otvaranjem ponuda prvog ciklusa natječaja za koncesije za istraživanje plina i nafte u Jadranu, 18 velikih tvrtki navodno je otkupilo dokumentaciju, što očekujete?

Očekujem sigurno nekoliko vrlo ozbiljnih ponuda. Teško je danas prejudicirati, to su ozbiljni postupci, u rekordnom smo vremenu napravili regulatorni okvir i očito s tim pristupom privukli veliki broj onih koji su do sada, da tako kažem, potrošili neke novce u pripremi tih ponuda. Uvjeren sam da će biti vrlo ozbiljnih energetskih kompanija koje će se pojaviti i dati ponude za jedan dio blokova. Uspjeh ovog kruga će naravno definirati i sljedeće korake ostalih krugova u koncesioniranju ostatka blokova

Kakva je daljnja procedura?

Mi ćemo biti oprezni s informacijama koje idu van jer tako i pravila govore. Nakon mjesec-dva dana evaluacija, na Vladu će ići odluke o izboru onih koji su dali najbolje ponude i onda pregovaramo s tim ponuditeljima o ugovoru, o podjeli proizvodnje, znači koncesijskom cijelom ugovoru. Kako je bilo i planirano, pred kraj prvog kvartala 2015. godine potpisi ugovora. Kad se potpišu ugovori odmah ih "tjeramo na rad" na novu seizmiku, nove istraživačke radove i što prije nova proizvodnja u Hrvatskoj.

Velik posao - možda se netko sjeti da ne želi da se buši u "našem Jadranskom moru" pa počnu skupljati potpise za referendum?

Pa dobro, može se uvijek netko sjetiti, ali ključno je poslati poruku ovdje - s ovim projektom mi se možemo pozicionirati kao energetski lider regije, možemo imati dosta svoga plina, smanjiti cijenu na taj način, ili biti dovoljno konkurentni u regiji, dići industrijsku proizvodnju, razvijati sve one pozitivne nusprodukte takvog jednog projekta koje su mnoge svjetske energetske sile učinile. Toliki su benefiti, a uvijek držimo do najviših ekoloških standarda, da bi interes onih koji danas prodaju i od kojih danas uvozimo naftu i plin bio da to sve zaustave, možda zbog toga nisu pokrenuli 20 godina ništa. Mislim da je ovo projekt koji dovoljno benefita donosi, da ga ne treba zaustaviti nego oprezno voditi.

Hoće li javnost biti upoznata sa svime što projekt donosi, monetizaciji se zamjera i to da nije stiglo dovoljno informacija do građana?

Prvo ću se osvrnuti na postupak koji smo ovdje radili, u natječajnom procesu za blokove za eksploataciju na Jadranu. To je apsolutno transparentno i javno, sve se može naći na web stranicama, svi su podaci dostupni i iz tog razloga smo dobili pohvale na svim energetskim forumima koji su bili - Hrvatska je bila neki primjer kako se to treba činiti u transparentnosti postupka. Možda nedostatak komunikacije i prezentiranja u javnosti je dovelo do, da tako kažem, šuma u kanalu oko procesa monetizacije. Treba se poštivati odluka građana, ako dođe do referenduma. Pomoglo bi da smo možda, u proteklom periodu, vrlo jasnije govorili o tome što bi monetizacija trebala donijeti i koji je konačni cilj monetizacije. Imamo i sada - Istarski ipsilon i Zagreb-Macelj - dvije koncesionirane autoceste i građani s tim nemaju problema. Pred nama je vrijeme da to iskomuniciramo na valjani način.

Jeste li Vi za ili protiv monetizacije?

To ćemo vidjeti kada dobijemo pravu cijenu. Ako se dobije dobar financijski okvir, ja sam uvijek za. Ako se ne dobije - uvijek sam protiv. To je više pitanje poslovnog interesa države i koncesionara nego dnevno politička tema.

Monetizacija se počela spominjati i u korelaciji s kupnjom dionica INA-e od MOL-a i to na način: s jedne strane rasprodajemo autoceste, s druge kupujemo nešto što smo prodali. Može li se to dovoditi u vezu?

To se ne može dovesti u korelaciju. Ovo što se spominje oko kupnje dionica INA-e to je bilo provocirano, mi kao odgovorna Vlada, i ja kao odgovoran ministar moram reagirati na iskaz kolega iz MOL-a, da je jedna od opcija... Meni je prioritet arbitraža i pregovori. Ali ako tijekom arbitraže i tijekom pregovora kolege iz MOL-a kažu - mi želimo to prodati, tada mi moramo istražiti mogućnost pod kojim uvjetima i za koju cijenu bi Vlada mogla dati ponudu kolegama iz MOL-a. Nikada nisam niti pomislio niti izrekao da se to može kupiti, a da bude u sklopu javnog duga. To je danas nemoguća misija i to nikome ozbiljnome ne bi palo na pamet. Ali na način da ako kolege iz MOL-a to žele prodati i onda se žale da nema nitko drugi tko to želi kupiti na svjetskoj energetskoj mapi, da tako kažem, onda hrvatska Vlada treba naći načina i dati im neku ponudu koja bi značila u biti "bridge". Ne treba Vlada upravljati s INA-om nego se treba naći strateški partner koji će osigurati razvoj INA-e, a ne uništavanje INA-e. To je jedini razlog zašto smo to sve pripremali i pripremamo i dalje. Ali ponovit ću: prioritet su nam pregovori i dogovor. Ako ne, ako kolege žele prodati, sretno im bilo, dobit će od nas mogućnost da i to učine.

Imamo li strateškog partnera?

Za strateškog partnera u ovakvom biznisu treba malo više vremena. Ja bi tu povezao istraživanje i eksploataciju s INA-om. Jer jedna od glavnih koristi i vrijednosti INA-e je postojeća eksploatacija u Hrvatskoj i potencijali koji su neiskorišteni. Nama proizvodnja pada, rezerve nam padaju samo zato što nitko nije u INA-i investirao u potencijale koje Hrvatska ima. I onda se tu korelacija s eksploatacijom i istraživanjem nafte i plina i sa situacijom INA-e može naći, a ne s monetizacijom. Pustimo onda vremenu da pokaže da u nekoliko godina, ako imamo šansu naći nekog strateškog partnera, to se onda može bitno povezati s novom proizvodnjom nafte i plina u Hrvatskoj.

Kada ćete ponovno sjesti s Mađarima za stol?

Očekujem pred kraj ovog mjeseca. U biti pripremamo dokumente koje smo, ako ste primijetili, nakon pokušaja zatvaranja Siska od strane MOL-a i onog neozbiljnog dokumenta kojeg su donijeli na Upravu - tada je bio zaključak da se trebaju pripremiti ozbiljni strateški dokumenti. Mi radimo na tome, i kada to bude spremno, pozvat ću kolege iz MOL-a da raspravimo o našem prijedlogu i našem materijalu. Tako da očekujem da će to biti u drugoj polovini ovoga tjedna.

Što će biti s Rafinerijom u Sisku, građani su tamo spremni na gašenje?

Nisam baš primijetio da su spremni na gašenje ....

Želim reći da više očekuju to nego da će nastaviti raditi...

Zato što nemaju povjerenja u hrvatsku politiku jer ih je povijest do sada naučila da ako je hrvatska politika trebala donijeti ozbiljne odluke i obraniti nacionalne interese, to nije učinila. Ova Vlada čini drugačije, pa smo do sada uspjeli obraniti taj nacionalni interes: zadržavanje proizvodnje hrvatske nafte u hrvatskoj rafineriji. To je industrijska politika. Sisak je dio tog strateškog dokumenta koji sada činimo i koji ćemo predložiti kolegama iz MOL-a. Ono što je moj cilj: ne može se dozvoliti da mi ne možemo u bilo kojem periodu prerađivati domaću naftu koju proizvodimo u Hrvatskoj nego moramo uvoziti i izvoziti derivate iz bilo koje zemlje, bilo BiH, Srbije, Mađarske. Očekujem da ćemo koristiti Sisak za proizvodnju domaćih derivata, a paralelno s tim krenuti u završetak obnove Rijeke.

Amerikanci su sveprisutni u priči oko INA-e i MOL-a. Jesu li istinite tvrdnje senatora Murphyja kako ste obećali da Inu nećete dati Rusima?

Angažman Amerikanaca oko hrvatske energetske politike - to je nama i bio cilj. I moj osobni i interes Vlade je bio da Hrvatsku pozicioniramo kao zemlju koja je vrlo interesantna za regionalnu energetsku politiku. Mi možemo svojim susjedima pomoći u novim dobavnim pravcima i opskrbi energentima. I zamislite sada situaciju da kada neki naslovi pišu: veliki sukob između Amerike i Rusije se događa oko Hrvatske? To je prije bila gotovo nemoguća priča. Sada smo pametno vođenom politikom i projektima doveli do toga da smo postali interesantni kao mala zemlja, ali i kroz politički utjecaj velikih sila. Mene voli samo jedan interes, a to je da hrvatska industrija i hrvatski građani imaju što jeftiniji energent. Ne uplićem se u velike svjetske interese, ali oni koji nam budu dali najbolje efekte na hrvatsko gospodarstvo - ti su naši prijatelji.

Uloga State Departmenta kao medijatora? Rekli ste da o tome treba odlučiti Vlada. Kada?

To je dio pripreme tog pregovaračkog postupka o čemu sam Vladu izvijestio prije dva mjeseca. Svaki prijedlog koji može pomoći da se dođe do dogovora, da se ne ide u velike, da tako kažem "pretumbacije", zamjene strateškog partnera, je dobrodošao, zašto ne, ako mogu pomoći samo se trebamo dogovoriti oko uvjeta - odnosno što je ono što ne može biti dio medijacije ili što je minimum koji se mora ispoštovati da bi Vlada pristala na bilo kakav dogovor. Taj dokument ću ja vrlo brzo predložiti Vladi, a ona će odlučiti koji je to okvir.

Sve ove teme o kojima smo razgovarali zapravo su nekako "pojele" temu poput onih da u Hrvatskoj svakog dana radnici prosvjeduju, da se firme gase. Problem imaju i radnici Imunološkog, što im možete reći?

Prije nego kažem nešto o Imunološkom, da - mi de facto imamo nekoliko točaka žarišta gdje smo preuzeli tvrtke koje imaju svoju šansu na tržištu ali su bile podinvestirane i bio je potpuni nemar u vođenju tih tvrtki - od Đure Đakovića, Petrokemije, Badela i Imunološkog. I naravno da sad moramo paralelno pratiti program restrukturiranja tih poduzeća, ulazak strateških partnera koji mogu donijeti neku tržišnu poziciju i dugoročnu budućnost. Imunološki - to sam priznao i rekao već nekoliko puta: zbog tromosti javnog sektora smo izgubili nekoliko mjeseci, prošlog tjedna je odluka na Vladi prošla. Znamo što trebaju biti daljnji koraci za ulazak strateškog partnera a upravi smo dali autoritet, da s tom odlukom Vlade, mogu s financijskim kućama osigurati, u tom prijelaznom periodu, financiranje i plaće radnicima, koji su stvarno strpljivi i pristojni, i financiranje proizvodnje i potencijalne privremene dozvole koja bi im dala život u ovih sljedećih pola godine dok se proces ulaska strateškog partnera ne završe. Uvjeren sam da će se ta priča oko Imunološkog, koja je teška, evo izgubili su i dozvole prije dvije godine - a nitko nije nikad brinuo da se ne završe, da će ipak pozitivno završiti.

Na Vladi je prošli tjedan bio rebalans, uštedjelo se gotovo ništa, procjena rasta BDP-a s početka godine otišla je iz pozitive u negativu, zašto niste uspjeli preokrenuti trendove?

Da, to je taj žrvanj koji imaš... Hrvatska je imala rast BDP-a u trenutku kad smo imali najveću javnu potrošnju, između ostalog kad smo gradili autoceste, stanogradnja... Znači struktura BDP-a je bila prilično nepovoljna i kako moramo se koncentrirati na rast BDP-a, a paralelno s tim kontrolirati javni dug i deficit, to je u koliziji jedno s drugom. Ono što je nama bio cilj je da se promijeni struktura BDP-a recimo u industriji koja ove godine raste. No, rast industrije, koja je u prvih 9 mjeseci iznad 2 posto, ne može zamijeniti koliki je pad u građevinarstvu. Zbog toga taj trend jer nismo očekivali toliki pad, zbog toga trendovi nisu onakvi kakve smo očekivali, ali se struktura mijenja. No ja sam zadovoljan onime što se napravili u industriji, u energetici, mnogim drugim sektorima, samo očito treba neko vrijeme da se 20 godina krive strukture BDP-a promijeni u onu koja je održiva i stabilna. Bio sam uvjeren da ćemo ovu godinu biti na nuli ili nekoj pozitivnoj nuli, to će očito biti 2015.

Jeste li sigurni da će biti 2015.?

A što da vam kažem? Govorio sam da će 2014. biti, a tako smo i krenuli s pozitivnom nulom.... Gledajte i ova mini porezna reforma - otvaramo šansu većoj potrošnji, da se nelikvidnost do kraja dotjera, to je veliki korak i moram čestitati kolegi Lalovcu da je bio spreman preuzeti rizik kontrole likvidnosti proračuna na račun toga da za sve male tvrtke koje imaju prihod do 3 milijuna kuna plaćaju PDV po realizaciji. To je gospodarstvo tražilo desetak godina. Sada se prvi put to napravili. Uz to i strukturu koja se mijenja u industriji - vjerujem da će 2015. biti bolja.

Često možemo čuti o sukobima u koaliciji, kakvi su odnosi s partnerima?

S koalicijskim partnerima imamo vrlo konstruktivan i pristojan odnos, ako nekada imamo različito mišljenje to ne znači svađa ili sukob, to samo znači da u razgovoru između koalicijskih partnera želimo doći do naših rješenja za građane. Ovo je stabilna koalicija. Nekada i naši prijedlozi budu vrlo ozbiljno preispitani i obrnuto, ali nije se dogodilo da nismo došli do rješenja?

Što mislite, hoćete li sa svojim koalicijskim partnerom dobiti iduće izbore? HNS samostalno i ne stoji najbolje...

Sada se trebamo koncentrirati na to da odradimo posao do kraja. Kada dođu rezultati rada u drugoj polovini sljedeće godine paralelno s poslom s kojim se sada bavim imam i ozbiljan posao unutar HNS-a. Dojam da mi ne stojimo dobro... Posljednji izbori u Rijeci su pokazali da smo unatoč anketama od 2% dobili 14, i na lokalnim izborima gdje smo prošli najbolje ikada. HNS je velika i ozbiljna stranka koja ima svoje uspone i padove i na rejtingu i na anketama i na izbornim rezultatima, ali posao koji smo odradili u ovoj Vladi nam daje garanciju da je svijetla budućnost ispred Narodnjaka u Hrvatskoj.