Foto: FAH

ŠTO ĆE se dogoditi s Grčkom nakon nedjeljnog referenduma? Kako će reagirati njezini partneri i vjerovnici? Promjena vlade ili status quo, nastavak pregovora, izlazak iz eurozone... Slijede mogući scenariji, ovisno o tome hoće li Grci reći "da" ili "ne" svojim vjerovnicima.

Ako Grci kažu "da"...

Za grčku vladu koju predvodi lijeva Siriza, koja je pozvala da se odbace prijedlozi vjerovnika, to bi značilo da se Grci s njome ne slažu. Bi li to dovelo do njezina pada? Ministar financija Janis Varufakis već je kazao da bi podnio ostavku. Premijer Aleksis Cipras nije se definitivno izjasnio.

Ako Cipras padne, dvije su mogućnosti. Prva je formiranje vlade nacionalnog jedinstva, na osnovi sadašnjeg saziva parlamenta. To je složen proces zbog razlika između oporbenih stranaka, desnih ili lijevog centra, koje nemaju većinu, i Sirize.

U slučaju neuspjeha, Grčka bi morala organizirati prijevremene izbore. Oni se ne mogu provesti za manje od 30 dana. A ništa ne jamči da se Grčka ne bi vratila na staro, smatra Henrik Enderlein s Instituta Jacques Delors koji smatra da bi "Cipras mogao ponovno pobijediti".

Zemlja bi to razdoblje neizvjesnosti jako teško podnijela. Atena nije potkraj lipnja vratila 1,6 milijarda dolara MMF-u, a 20. srpnja mora vratiti 3,5 milijarda eura Europskoj središnjoj banci (ECB).

"Čak i ako prevagne 'da', Grčka se neće izvući", rekla je Agnes Benassy-Quere s Pariške škole ekonomije.

ECB je do sada održavao grčko gospodarstvo na životu putem hitnih kredita za likvidnost grčkih banaka (ELA). No ako Atena 20. srpnja ponovno ne podmiri svoje obveze, ECB će teško moći tako nastaviti, posebice ako do tada ne bude potpisan nikakav sporazum s vjerovnicima.

Stupanje na snagu definitivnog sporazuma, koji mora biti ratificiran u nekoliko europskih parlamenata, moglo bi potrajati nekoliko tjedana. Tim više što počinju ljetni praznici. Njemački Bundestag bi se u slučaju sastanka euroskupine morao vratiti sa stanke kako bi dao pregovarački mandat vladi.

"Potrebno je pronaći tehnička rješenja u tom prijelaznom razdoblju" kako bi se Ateni omogućilo da vrati ili odgodi vraćanje duga, kazao je Olivier Passet, ekonomist Xerfija. To se ne može izbjeći kako bi se grčko gospodarstvo održalo na životu, rekao je, dodajući da bi kontrola protoka kapitala u Grčkoj mogla biti produljena.

Ako Grci kažu "ne"...

Po mišljenju mnogih promatrača, "ne" bi značio "skok u nepoznato", s mogućom gospodarskom olujom u Grčkoj, čija bi snaga i rezultat ovisili o stajalištu njezinih europskih partnera.

"U slučaju da kažu 'ne', situacija bi bila složenija", rekao je Olivier Passet: "Cipras bi bio osnažen, dakle politička kriza u Grčkoj bi se smirila. Ali na razini euroskupine bilo bi jako teško."

Bi li grčki partneri pristali na nastavak pregovora? Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker to čini se ne želi i smatra da bi "ne" značilo "ne" Europi. Aleksis Cipras pak vjeruje da bi to izvršilo "snažan pritisak" kako bi se postigao "bolji sporazum".

U slučaju potpunog raskida, teško da bi ECB mogao nastaviti opskrbljivati grčke banke svježim novcem pa bi one bankrotirale.

Da bi ih dokapitalizirala, vlada bi mogla uvesti neku paralelnu valutu, zadužnice. No ona bi brzo izgubila na vrijednosti. Tada bi slijedila galopirajuća inflacija. Štediše bi izgubile svoju ušteđevinu, a Grčka, de facto izvan eurozone, bi utonula u kaos.

Bi li Europljani dopustili da jedna država tako propadne, a da ne reagiraju?

Vivien Pertusot, znanstvenica s Francuskog instituta za međunarodne odnose, smatra da je to malo vjerojatno zbog političkih i ekonomskih rizika za cijelu eurozonu.

Atena i njezini vjerovnici možda bi mogli tada pokopati svoje razlike i pronaći zajednički jezik. "Kakav god bio rezultat referenduma, u ponedjeljak će biti postignut dogovor, u to sam u potpunosti i apsolutno uvjeren", rekao je u subotu Varufakis.

"Europljani će se u tom slučaju morati dogovoriti o čemu će pregovarati, što neće biti jednostavno", napominje Pertusot.