Foto: FAH

MINISTRICA vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je da je Hrvatska u stanju zbrinuti 3200 izbjeglica iako se ne radi o toj brojci već o 550 ljudi, ali da je pitanje kvota i dalje vrlo upitna na razini država članica Europske unije.

"Hrvatska bi bila u stanju zbrinuti 3200 izbjeglica, ali ta brojka nije točna (...) onaj broj koji je odlučen je 550, a sve ostalo u ovom trenutku bez obzira na govor koji će predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održati je vrlo upitno na razini država članica", kazala je Pusić novinarima nakon završetka prvog dijela neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a nakon kojeg će se ta tema tek otvoriti.

Dodala je da su "mnoge države članice već ovdje izrazile nezadovoljstvo s tim da Komisija to na bilo koji način određuje".

Istaknula je da je Hrvatska u pogledu izbjegličke kriza "ima dosta visoki stupanj razumijevanja, s obzirom na iskustvo s ljudima u izbjeglištvu koje je Hrvatska prošla i koje su ljudi u Hrvatskoj prošli". Također je kazala da Zagreb ima plan u slučaju da izbjeglički val krene prema Hrvatskoj.

"Imamo međuresornu koordinaciju na zamjeničkoj razini o zbrinjavanju spomenutog broja koji je za sada predviđen za Hrvatsku, a na to nadograđujemo mjere koje bi bile potrebne ukoliko bi došao veći broj ljudi", rekla je ministrica.

Govoreći o izbjegličkoj krizi napomenula je da migranti žele u točno određene zemlje te da im se azil ne može nametnuti.

"Postoji još jedan problem, a to je da većina izbjeglica i tražitelja azila ne želi ostati u većini država članica. Oni ne žele ostati u Mađarskoj ili Slovačkoj, oni žele u Njemačku, Švedsku, skandinavske zemlje i taj način računanja i računa je na neki način račun bez krčmara", kazala je Pusić.

Prema njezinim riječima, ljudima treba osigurati uvjete u kojima bi oni željeli tu ostati.

"Azil ne možete prisilno nametnuti. Dakle, prije tih brojeva će se voditi velike rasprave i zato je važno, prije nego se donese neka odluka, za što će trebati još dosta vremena, da se ljudi zbrinu tamo gdje jesu", rekla je šefica hrvatske diplomacije.

Pusić smatra da se radi o izbjegličkoj, a ne migracijskoj krizi u Europi, jer se ne radi o ljudima koji migriraju iz nekog svog izbora nego se u većini slučajeva radi o ljudima koji bježe da spase vlastiti život.

"Većina bježi iz područja s intenzivnim ratnim sukobima", kazala je ministrica i dodala da će u drugom dijelu sastanka o toj temi prisustvovati i ministri vanjskih poslova država kandidata, prvenstveno iz zemalja u kojima se odražava ta kriza, a to su Turska, Makedonija Srbija.

"Hrvatska predlaže da se upravo na te zemlje koncentrira pomoć u stručnim kadrovima u procesuiranju izbjeglica te u novcu i humanitarnoj pomoći da se ljude pokuša zbrinuti", kazala je Pusić.

U prvom, završenom dijelu sastanka, dodala je, ministri su razgovarali o odnosima s Ruskom Federacijom i sa zemljama Istočnog partnerstva i situaciji u tim odnosima koji su pali u drugi plan u usporedbi od prije pola godine zbog cijele situacije na Sredozemlju i izbjegličke krize koja sada ide iz južne Europe.

"Međutim, svi ministri se slažu da treba dodatno pokloniti pažnju upravo odnosima s istočnim partnerima i pronaći možda nove modalitete odnosa s Rusijom, s obirom da su EU i Rusija partneri u, recimo, rješavanju iranske krize i postizanju sporazuma s Iranom", kazala je i dodala da dvije strane "moraju biti partneri u rješavanju situacije na južnom Mediteranu".

"S druge strane, u Ukrajini i nekim zemljama Istočnog patrnerstva su EU i Rusija partneri u sukobu. Na različitim su stranama i komunikacija je dosta intenzivna između pojedinih država članica i Ruske Federacije, ali ne toliko između Europske unije", potvrdila je Pusić novinarima.