Foto: Hina

DRŽAVE članice EU-a neće dopustiti diskriminaciju hrvatskih državljana u pogledu zapošljavanja u Švicarskoj nakon što je ta zemlja na referendumu odlučila uvesti godišnje kvote za radnike iz svih zemalja članica, izjavila je u utorak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Vrlo je jasan stav država članica da neće dopustiti diskriminaciju građana EU-a", rekla je ministrica Pusić nakon sastanka Vijeća EU-a za opće poslove na kojem se raspravljalo o implikacijama švicarskog referenduma.

Švicarci su u nedjelju na referendumu tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om.

Odnosi EU-a sa Švicarskom regulirani su nizom isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom poništavanje svih.

Ključni dokument između dviju strana je sporazum o slobodnoj trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) 1992. godine, EU i Švicarska ispregovarali su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.

Za nekoliko tjedana EU i Švicarska trebali bi potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio novoj činjenici, to jest ulasku Hrvatske u EU-u. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.

Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica upitno potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati da Hrvatska ostane i bez tih kvota.

Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi. Naime, prema švicarskim propisima vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za vrijeme toga trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.

I kada su potpisivani sporazumi 1999. godine, Švicarci su nevoljko potpisali onaj o slobodi kretanja, ali su na njega pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, EU je inzistirala i dobila da svi sporazumi budu jedan paket i ako padne jedan od elemenata toga paketa onda pada cijeli paket. Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana "giljotina", koja predviđa da padne cijeli paket, ako padne jedan od sporazuma.