Najveća nezaposlenost je u Grčkoj, koja prema Eurostatovim podacima ima 26,5% nezaposlenih a slijede Španjolska sa 25,1% i Hrvatska sa 16,8% nezaposlenih.

 

Najbolja situacija je u Austriji gdje nezaposlenost iznosi samo 4,9%, a iza nje su Njemačka sa 5,2%, te Luksemburg sa 6,1% nezaposlenih.

 

U usporedbi sa istim razdobljem prošle godine, nezaposlenost je pala u 18 zemalja članica EU, u dvije zemlje je bez promjene, dok je povećanje nezaposlenosti zabilježeno u osam zemalja Unije.

 

 

Najveći pad nezaposlenosti imala je Mađarska u kojoj je nezaposlenost pala sa 10,6% na 7,8%, a slijedi Portugal (sa 17,3% na 14,6%), i Irska (sa 13,7% na 11,9%). Najveće poraste nezaposlenosti imale su Cipar (sa 15,6% na 16,4%) i Nizozemska (sa 6,5% na 7,2%).

 

Na razini Europske unije, nezaposlenost je iznosila 11,7% što je pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je nezaposlenost iznosila 11,7%.

 

 

U travnju je 5,259 milijuna mladih do 25 godina bilo bez posla. U usporedbi sa travnjem 2013. To je pad od 415 tisuća, odnosno sa 23,9% na 23,5%. Najveća nezaposlenost  bila je u Grčkoj gdje je bez posla 56,9% mladih do 25 godina, a slijede Španjolska sa 53,5% i Hrvatska u kojoj nezaposlenost mladih iznosi 49,0%.

 

Dr.sc. Dunja Potočnik za HRStat analizirala je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj koji su tradicionalno ranjiva društvena skupina. Kanali njihova ulaska na tržište rada osim o širem društvenom okruženju, odnosno trenutnim kretanjima na tržištu rada i općoj ekonomskoj slici, te o stupnju obrazovanja tih istih mladih ovise i o slici koju su recentni trendovi u zapošljavanju stvorili na tržištu rada. Kada je o mladima riječ ova je slika posebice otežana jer poslodavci iz "armije nezaposlenih" često imaju mogućnost biranja prema višim i nerealnim kriterijima. Navedeno se naročito odnosi na mogućnost postavljanja zahtjeva koje mladi koji su tek završili školovanje još ne mogu ispuniti, odnosno na zahtjev poslodavca za posjedovanjem prethodnog radnog iskustva. Više pročitajte ovdje.